Na današnji dan 2008. godine, proglašen je Nacionalni park Una, jedan od četiri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini, uz Sutjesku, Kozaru i Drinu. Zakonom su definisane granice, regulisana pitanja zaštite, unapređenja i korištenja Nacionalnog parka, te njegovo upravljanje. Propisani su prekršaji i mjere njihovog nepoštivanja. Zakon je urađen u skladu s kategorizacijom Međunarodne unije za zaštitu prirode.

Nacionalni park Una nalazi na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na području općine Bihać i Unsko-sanskog kantona. Obuhvata područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une, uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, međuprostor između ove dvije rijeke i orografske padine Plješevice, Grmeča i Osječenice. Ukupna površina ovog nacionalnog parka je 19.800 hektara.

Una – najveća prirodna vrijednost

Za rijeku Unac karakterističan je njen oblik krškog toka, posebno u njenom donjem dijelu, na kojem na prolazu kroz kanjonski dio više puta ponire i izvire, na kraju na Crnom vrelu, koje po svojim karakteristikama i ljepoti spada u poseban prirodni fenomen.

Una, Unac i Krka čine spoj vrijednih prirodnih osobitosti, raznolikog i očuvanog prirodnog krajolika iznimne ljepote te bogate kulturno-historijske baštine.

Una kao najveća prirodna vrijednost po kojoj je ovaj nacionalni park dobio ime, izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Stražbenice u Hrvatskoj. Radi se o krškom vrelu uzlaznog tipa, posebne zeleno-modre boje. U Uni je posebno interesantan živi svijet koji i sam pridonosi stvaranju sedrenih tvorevina.

Područje parka je i u kulturno-historijskom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i historijskih spomenika, a poseban položaj tog prostora na tranzitnom pravcu prema moru doveo ga je u prošlosti pod utjecaje mnogih kultura, otkud potječu bogata arheološka nalazišta, ostaci srednjovjekovnih utvrda i sakralnih objekata različitih vjera i kultura.

Rođen bh. književnik Svetozar Ćorović

1875. - Rođen bh. književnik Svetozar Ćorović, koji je u Mostaru 1896. s Aleksom Šantićem i Jovanom Dučićem pokrenuo list "Zora" u kojem je razvio plodan pripovjedački i urednički rad. U pripovijetkama, dramama i romanima opisivao je život u Hercegovini, pišući neposrednim stilom, koji se odlikuje živopisnošću kazivanja i lakoćom. Djela: romani "Stojan Mutikaša", "Ženidba Pere Karantana", "Majčina sultanija", zbirke pripovijedaka "U časovima odmora", "Moji poznanici", "Brđani", drame "Zulumćar", "On", "Adam-beg", "Ajša".

1894. - Američki filmski režiser austrijskog porijekla Džozef fon Šternberg (Josef von Sternberg), vizuelni perfekcionista, majstor osvjetljenja i kontrasta, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Podzemlje", "Plavi anđeo", "Maroko", "Jedna američka tragedija", "Šangaj ekspres", "Plava Venera", "Crvena kraljica", "Đavo je žena", "Šangajsko podzemlje", "Makao".

1917. - Umro srbijanski književnik Vladislav Petković Dis. Antologijskim se smatraju njegove pesme: "Možda spava", "Sa zaklopljenim očima", "Utopljene duše", "Jutarnja idila", "Plave misli"... Dis je po prirodi bio bohem. Sa Simom Pandurovićem je uređivao "Književnu nedelju". 

Rođen američki predsjednik Džon Ficdžerald Kenedi

1917. - Rođen američki državnik Džon Ficdžerald Kenedi (John Fitzgerald Kennedy), koji je 1960. u 43. godini života postao najmlađi šef države u historiji SAD. U Drugom svjetskom ratu je služio u mornarici, a potom kratko bio novinar. U Kongres je izabran 1947., a 1952. je postao senator. Za predsjednika SAD je izabran kao kandidat Demokratske stranke. Prilikom inauguracije, 20. januara 1961. godine, govorio je o potrebi da svi Amerikanci budu aktivni građani: „Ne pitajte šta vaša zemlja može da uradi za vas – pitajte šta vi možete da uradite za svoju zemlju“. Džon Kenedi ubijen je 22. novembra 1963. godine, u atentatu koji je, prema zvaničnoj verziji počinio bivši marinac Li Harvi Osvald (Lee Harvey Oswald) u Dalasu, prilikom Kenedijeve posjete Teksasu, mada postoje sumnje da je riječ o zavjeri. Mnogi historičari ovaj atentat smatraju ključnim momentom američke historije.

1942. - Umro američki filmski i pozorišni glumac Džon Barimor (John Barrymore), poznat po ulogama ljubavnika u doba nijemog filma. Filmovi: "Romeo i Julija", "Dr Džekil i mister Hajd", "Raspućin i carica", "Marija Anoaneta".

1953. - Novozelanđanin Edmund Hilari (Hillary) i Nepalac Namgjal Vangdi (Namgyal Wangdi), poznat kao Tenzing Norga (Norgay), postali prvi ljudi koji su osvojili "krov svijeta" Mont Everest, 8.848 metara visok vrh planinskog masiva Himalaji.

1979. - Umrla američka filmska glumica kanadskog porijekla Meri Pikford (Mary Pickford), zvijezda nijemog filma. S Čarlijem Čaplinom (Charlie Chaplin), Daglasom Ferbanksom (Douglas Fairbanks) i Dejvidom Grifitom (David Griffith) 1919. je osnovala filmsku kompaniju "Junajted artist korporejšn". Filmovi: "Dobri mali đavo", "Djevojka od jučer", "Jedna mala bogata djevojka", "Polijana", "Mali lord Fontelroj", "Gaučo", "Koketa".

Umrla slavna glumica Romi Šnajder

1982. - Jedna od najvećih filmskih zvijezda 20. vijeka Romi Šnajder (Romy Schneider), umrla je na današnji dan od srčanog udara u 43. godini. Romina glumačka karijera počela je vrlo rano, kad je imala 15 godina, debitiranjem u filmu "Victoria in Dover" koji govori o mladosti britanske kraljice Viktorije, nakon čega je nizala uspjeh za uspjehom. Iako je imala veoma uspješnu glumačku karijeru, poznatija je bila po svojim ljubavima i ljubavnim brodolomima. Naime, na snimanju filma "Christine" zaljubila se u fatalnog francuskog glumca Alena (Alain) Delona, koga su žene, naprosto, opsijedale, a po završetku snimanja preselila u Pariz s Delonom. Romi i Alena nazivali su zlatnim parom Evrope, ali je njihov odnos bio turbulentan uz stalne svađe i prekide. Kraj te ljubavi uslijedio je nakon što je Romi saznala da ju je Alen varao s pjevačicom i glumicom Nico, s kojom je dobio sina Kristijana (Christian). U tom teškom periodu nakon raskida s Alenom, Romi je pala u depresiju i čak pokušala da okonča svoj život. Najveća tragedija ju je pogodila kada je njen 15-godišnji sin David poginuo, 1981. godine pa je utjehu pronalazila u alkoholu. Naredne godine Romi je preminula, a mnogi vjeruju da je umrla od slomljenog srca.

1992. - Srušena i zapaljena sarajevska džamija Magribija na Marindvoru nakon granatiranja sa srpskih položaja. Prve, nužne opravke su izvršene već 1993. godine, a nakon završetka agresije izvršena je rekonstrukcija kompletnog objekta. Šejh Magribija, koji je dao izgraditi ovu džamiju došao je u Sarajevo sa Isa-begom Ishakovićem, osnivačem Sarajeva. Džamija u današnjem obliku mogla je nastati između 1538 -1565. godine. Stropna drvena konstrukcija iznad glavnog prostora, koja ima polubačvasti, koritasti oblik, razvijen u smjeru sjever - jug izdvaja ovaj objekat od brojnih drugih sarajevskih džamija. Druga specifičnost u arhitektonskom rješenju je sistem stubova na sofama - baze i kapiteli su kameni, a sami stubovi drveni. Način na koji su oblikovani i dekorisani kapiteli ne srećemo više niti na jednom spomeniku tog perioda. Posebnu zanimljivost ove džamije predstavljaju zidne dekoracije na mihrabu, bočnim zidovima i velikim plohama mahfila. Zbog svojih osobenosti Magribija džamija je pravno zaštićena 1962. godine kao izuzetno vrijedan spomenik kulture.

1992. - Prvi put zapaljena zgrada "Oslobođenja" usljed granatiranja sa srpskih položaja u Nedžarićima. Zahvaljujući radnicima obezbjeđenja, grafičarima i novinarima, požar je lokaliziran, ali su mnogi vitalni dijelovi zgrade pretrpjeli velika oštećenja. Tri mjeseca kasnije zgrada “Oslobođenja” je drugi put zapaljena, nakon čega su se dva nebodera ovog zdanja srušila. Granatiranje zgrade “Oslobođenja” dokazalo je da je cilj srpskog agresora bio da onemogući i opstruira rad medija u Bosni i Hercegovini, te da na taj način onemogući svjetskoj javnosti da zna šta se tačno dešava u BiH.

2004. - Umro Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne muzike. Počeo je pjevati u plesnim dvoranama, a prvi veći uspjeh postigao je na stadionu NK Dinama uz Domenica Modugna. U 46 godina dugoj, kako je sam volio reći, zabavljačkoj, a ne pjevačkoj karijeri, Šerfezi je nanizao 15 zlatnih ploča i milionske tiraže u saradnji s kompozitorom Nikicom Kalogjerom, i u duetu s Ljupkom Dimitrovskom. Uz sjećanje na "zlatnog dečka domaće estrade" i jednog od posljednjih muzičkih kavalira, zauvijek će ostati i nezaboravne pjesme i stihovi poput "Suze liju plave oči", "Ruže su crvene, (tajne su skrivene, slatka je muzika, ali nije kao ti)", "Ximeroni" itd.