Hercegovinu iz godine u godinu posjećuje sve veći broj turista koji u posljednje vrijeme pokazuju i veliko zanimanje za sportski turizam, no i ova se regija kao i ostale europske turističke destinacije suočava s nedostatkom radne snage pa su iznajmljivači i vlasnici ugostiteljskih objekta primorani tražiti radnike iz drugih zemalja.

"S obzirom na to da je Hercegovina značajnije razvila oblike turizma kao što su vjerski, kupališni, kulturni-gradski i sportski, u kontekstu dolazaka izvan ljetne turističke sezone, treba reći da je sportski oblik turizma privukao najviše gostiju u prvom tromjesečju ove godine. Za sve ostale oblike turizma prisutne u Hercegovini, najznačajnije vremensko razdoblje u smislu značajnog turističkog prometa je proljeće-jesen", rekao je u razgovoru za Fenu v.d. direktor Turističke zajednice HNŽ-a Anđelko Maslać.

Konkretnih pokazatelja, kako kaže, još nemaju, ali sustavno rade na uvezivanju svih destinacija kako bi u budućnosti imali točne pokazatelje dolazaka, boravka, noćenja, kao i kretanja gostiju.

Informacije dobivene iz poslovnog turističkog sektora i s prošlih sajmova upućuju na to da će ova turistička sezona biti dobra, a očekuje se i da će premašiti prošlogodišnju po ukupnom turističkom prometu u HNŽ-u.

Realno je očekivati da će turizam ove godine po ukupnom turističkom prometu nadmašiti predpandemijske rezultate. Prema podacima kojima raspolaže TZ HNŽ-a, turistička 2023. godina je bila uspješnija od prethodne i približno je slična rekordnoj 2019. godini po broju posjetitelja i ostvarenih noćenja, napominje Maslać.

Kako kaže, prvo tromjesečje je za nijansu bolje od istog promatranog razdoblja prošle godine.

"Pored stalnog angažmana naših turističkih djelatnika na turističkom tržištu, može se reći da su sve blaže zime na Sredozemlju jedan od bitnijih razloga promjena trendova u turističkim putovanjima i ponudama na ovom području, pa se može očekivati da će buduće investicije i sadržaji u turizmu pratiti te trendove", dodaje v.d. direktor Turističke zajednice HNŽ-a.

Ranije spomenuti oblici turizma dobrim dijelom određuju strukturu gostiju i njihovo porijeklo. Međugorje kao hodočasnička destinacija je do sada privukao hodočasnike iz preko stotinu zemalja svijeta, dok Mostar, Neum i druge naše destinacije većinom posjećuju turisti iz srednjoeuropskih zemalja i zemalja bližeg okruženja. S tim da je Mostar značajno iskoračio po tom pitanju pa su česti gosti iz dalekih zemalja i Bliskog istoka, govori Maslać.

Današnja svjetska prometna povezanost, nastavlja, osigurava dostupnost svake destinacije tako da će sve snažnije pozicioniranje Hercegovine na turističkoj karti svijeta donositi i promjene u dosadašnjoj strukturi gostiju u Hercegovini, ali i u ponudi.

Upitan kakva su očekivanja od ove sezone, odgovara kako bi, prema informacijama dobivenim od profesionalnog sektora u turizmu i s proteklih svjetskih i regionalnih sajmova, ova turistička godina trebala nadmašiti prošlu po svim parametrima.

"Iako živimo u nemirnom svijetu, makro turistička regija Sredozemlje je trenutno svojevrsna sigurnosna oaza potencijalnih turista, a to će se sigurno odraziti i na Hercegovinu kao mediteransku regiju. U tom smislu, a s obzirom na to da je Hercegovina već postala stvarna turistička destinacija glede atrakcija, smještajnih kapaciteta i posjećenosti, očekuje se ove sezone iznadprosječna popunjenost svih turističkih kapaciteta i snažniji ukupni turistički promet", napominje.

Naplata ulaska u stari grad u Mostaru?

Na pitanje je li u planu naplaćivanje ulaska u Stari grad u Mostaru kaže kako je ulaz i dalje besplatan, no da su postojala određena razmišljanja oko regulacije ulazaka u Stari grad tijekom ljetne sezone.

"Međutim, do sada nije pokrenuta nikakva ozbiljna rasprava po tom pitanju, tako da dolasci i svi uvjeti boravka turista u Mostaru ostaju isti. Buduće formalno djelovanje i organizaciju turizma u Gradu Mostaru preuzela je Turistička zajednica Grada Mostara te vjerujemo kako će oni u dogledno vrijeme razmotriti i tu mogućnost", nadodaje Maslać.

Što se tiče turističke potrošnje, kaže kako se ona u Hercegovini razlikuje od destinacije do destinacije. U hodočasničkoj destinaciji Međugorje, u koju dolaze najvećim dijelom grupni gosti s punim ili polupansionskim aranžmanom, ne ostavlja se puno prostora za vanpansionsku potrošnju pa se može reći da je tu potrošnja skromna, odnosno maksimalno 30 eura po osobi.

S druge pak stane, Neum kao kupališna-ljetna destinacija ima veću vanpansionsku potrošnju i ona bi prosječno iznosila oko 50 eura po osobi. U tom kontekstu se za Mostar može reći da ima najveću vanpansionsku potrošnju jer je riječ specifičnom obliku turizma, a samim ti i specifičnim potrebama i preferencijama gostiju, te bi prosječna potrošnja bila iznad 50 eura po osobi.

Turisti se i dalje u Hercegovini zadržavaju prosječno dva do tri dana, a izletnici obično ostaju u prosjeku do 5 sati.

Nedostatak radne snage

Kada je u pitanju radna snaga, ističe kako je deficit stručne radne snage u turističko ugostiteljskoj djelatnosti postao problem za turističko-ugostiteljska poduzeća i obrte.

Praktično su sva zanimanja iz ovog sektora tražena i teško se popunjavaju upražnjena radna mjesta i potrebe. Zbog toga je i hercegovački turističko-ugostiteljski sektor primoran tražiti radnike u zemljama iz okruženja, a nerijetko i iz udaljenih zemalja. Zanimanja kao konobar, kuhar, pomoćni kuhar, slastičar, recepcionar, vodič, trgovac, vozač itd., su zanimanja najviše tražena tijekom turističke sezone, kaže Maslać, dodavši kako ovaj problem definitivno zahtijeva ozbiljan i sustavan pristup njegovu rješavanju.

Rastu broja turista donijelo je i povezivanje Mostara s nekoliko talijanskih gradova, Zagrebom i Beogradom uvođenjem izravnih zračnih linija.

Zračna dostupnost je uvjet razvoja određene ekonomske regije pa tako i turističke regije Hercegovina. Uvođenje novih avio linija ove godine i povezivanje Hercegovine s međunarodnim zračnim lukama u okruženju i Europi dat će veliki doprinos povećanju posjećenosti ovog dijela Sredozemlja zračnim putem ove turističke sezone, ističe Maslać.

Drži i da nijedna ekonomska regija pa tako ni turistička destinacija ne smije smetnuti s uma da je prometna povezanost jedan od ključnih čimbenika razvoja.

Po njegovim riječima, moderni turist je naviknut da ima opciju prijevoza zračnim putem u željenu destinaciju pa su hercegovačke nadležne institucije ove godine najozbiljnije pristupile povezivanju Zračne luke Mostar s međunarodnim zračnim lukama te na taj način dale značajan doprinos dostupnosti Hercegovine na turističkom tržištu.

"Zračna luka Mostar konačno je prepoznata kao važan i nezaobilazan segment uvezivanja što će i godine pred nama, nadamo se potvrditi. Zračna luka Mostar ima ogroman potencijal i vjerujemo da će konačno ispuniti očekivanja svih", ističe v.d. direktor Turističke zajednice HNŽ-a pa naglašava da bi turistička politika regije Hercegovine morala snažnijim mjerama osigurati još veću ulogu zračnog prijevoza u dostupnosti Hercegovine kao turističke destinacije jer je Zračna luka Mostar osposobljena za puno veće korištenje svoje infrastrukture.

Za kraj je podsjetio da je Turistička zajednica HNŽ-a u sklopu svojih marketinških aktivnosti, nastupila na svim značajnijim svjetskim i regionalnim sajmovima turizma koji se održavaju na europskom kontinentu.

"Pored svih promotivnih alata koji se koriste, treba izdvojiti proizvod Virtual Tour Herzegovina kojeg je TZ HNŽ-a učinila dostupnim putem svoje web stranice. S ovim proizvodom turistička zajednica je omogućila potencijalnim turistima Hercegovine da na novi način - iz udobnosti svoga doma ili bilo kojeg drugog mjesta, istraže, planiraju i uživaju u ljepotama hercegovačkih prirodnih i društvenih turističkih atrakcija i vrijednosti", zaključuje Maslać.