Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, pod nazivom „Međunarodni dan refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici 1995”, predložile su Njemačka i Ruanda, a očekuje se da bi pred Generalnom skupštinom UN-a trebala se naći nakon 6. maja.
Zbog žestokih reakcija iz manjeg bh. entiteta, kao i susjedne Srbije, tražili smo komentar Ambasade Njemačke u Bosni i Hercegovini, na čijem čelu je ambasador dr. Tomas Fičen (Thomas Fitschen).
Normalan postupak
- Nacrt Rezolucije rezultat je napora nadregionalne grupe inicijatora koja se sastoji od 17 država članica i koju su Njemačka i Ruanda zajedno pokrenule. Veoma smo zahvalni ostalim 15 članica ove grupe inicijatora na njihovom angažmanu. To su Albanija, Bosna i Hercegovina, Čile, Finska, Francuska, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Malezija, Kraljevina Nizozemska, Novi Zeland, Slovenija, Turska i SAD. U međuvremenu su i druge zemlje članice izrazile spremnost da podrže rezoluciju, a svakodnevno se pridružuju i nove. I specijalni savjetnik generalnog sekretara UN-a Antonija Guteresa (Guterres) za prevenciju genocida je pozdravio tekst – istaknuto je iz Ambasade Njemačke u BiH za „Avaz“.
Podsjetili su da je glasanje, koje je prvobitno bilo zakazano za 2. maj, odgođeno od grupe inicijatora kako bi se dala prilika da se razgovara o mogućim predloženim promjenama.
- Ovo je sasvim normalan i uobičajan postupak za pregovore o Rezoluciji u Njujorku. Sljedeće godine obilježit će se 30 godina od genocida nad bosanskim muslimanima u Srebrenici. Najmanje 8.372 osobe su izgubile živote u danima nakon 11. jula 1995. godine, iako je Vijeće sigurnosti Srebrenicu još 1993. godine proglasilo „zaštićenom zonom“. Međunarodni krivični sud za Jugoslaviju, kojeg je i Vijeće za sigurnost 1993. godine etabliralo, osudio je pojedinačne počinioce za to – istaknuto je.
Poručili su da žrtve genocida u Srebrenici ne smiju biti zaboravljene.
Preuzimanje odgovornosti
- Iz tog razloga Rezolucija poziva zemlje članice UN-a, međunarodne organizacije, civilno društvo i druge zainteresovane strane da na adekvatan način obilježe Međunarodni dan. Kako bi se blagovremeno moglo otpočeti s pripremama za obilježavanja godišnjice sljedeće godine, grupi inicijatora je bilo važno da se Rezolucija još u ovoj godini usvoji pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija. Dopustite nam da pojasnimo: ovdje se ne radi o antisrpskoj Rezoluciji. Ni Srbija niti Srbi kao ni bosanski Srbi se ne spominju u Rezoluciji. Ali Rezolucija pojačava obavezu za preuzimanje odgovornosti od strane počinilaca i ona osuđuje radnje kao što su negiranje i veličanje presuđenih zločinaca. Ovdje se ni na kojem mjestu pojedinačno ne spominju zemlje članice ili specifične grupe. Tekst je na ovom mjestu veoma pažljivo formulisan, kako ne bi dao povoda za nesporazume. Međutim, tekst se mora i pročitati – naglašeno je iz Ambasade Njemačke u BiH.
Dodali su da je Narodna skupština Republike Srbije, cijenjene zemlje članice Ujedinjenih nacija, 2010. godine u jednoj deklaraciji osudila genocid nad stanovništvom bosanskih muslimana u Srebrenici.
- Onako kako je genocid utvrđen u presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu. Zbog toga ne razumijemo žestinu kritika koje se sada odnose na ponavljanje činjenica koje su utvrđene prije četrnaest godina u Rezoluciji Generalne skupštine. Njemačka i sponzori Rezolucije se i dalje zalažu za konstruktivan dijalog u ovoj stvari i snagu pomirenja – zaključeno je u odgovoru Ambasade Njemačke.
