STAV STRUČNJAKA

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Pretjerano korištenje mobitela slabi pamćenje

Danas postoji mnogo mladih ljudi koji su skloni zaboravljanju, jer, jednostavno, nisu dovoljno istrenirali mozak, objasnila je Bulić

Velike su posljedice korištenja telefona. statefarm

27.4.2024

Digitalna demencija, ili pretjerano korištenje mobitela i računara, sve se češće spominje posljednjih godina, a smatra se da će se u budućnosti ljudske sposobnosti drastično smanjivati zbog prevelikog oslanjanja na tehnologiju i nemogućnost razdvajanja stvarnog od nestvarnog svijeta.

Teška bolest

Riječ je o stanjima karakteriziranim slabljenjem pamćenja, zbunjenošću i dezorijentiranošću te općenitim smanjenjem kognitivne fleksibilnosti. Demencija je teška bolest koja dovodi do razaranja kognitivnih funkcija, većinom se javlja u starijoj dobi i značajno utječe na pojedinca i njegovu porodicu. Ovo je za „Avaz“ kazala psihologinja Nurka Bulić.

- Digitalna demencija je naziv koji se koristi da opiše propadanje, tačnije, kognitivnu deterioraciju, koju moderne generacije doživljavaju zato što ne koriste mozak onoliko koliko su prijašnje to radile. Ranije se znalo, ukoliko doživite ozbiljnu hronološku dob, moguće je da razvijete demenciju, ali danas postoji mnogo mladih ljudi koji zaboravljaju ili se ne mogu nečega sjetiti, jer, jednostavno, nisu dovoljno istrenirali mozak - objasnila je Bulić.

Dodala je da je poznato da je razvoj čovjeka, kognitivno i fizički, usko povezan. Kako kaže, kognitivni razvoj počinje od najranijih momenata, kada dijete prohoda, počne da uviđa stvari oko sebe, razmišlja, analizira i usvaja nove informacije.

Bulić: Moderni svijet. Avaz

- Ranije se u školi radilo na tome da djeca napamet računaju i aktivno koriste mozak za neke operacije, međutim, danas to nije slučaj. U mnogočemu danas postoje olakšice, a činjenica je da to nosi pregršt mana, a jedna od tih je da postajemo sve više lijeni, što se odražava i na naš kognitivni razvoj - navela je Bulić.

Više lijeni

Ističe da je mozak organ koji treba trenirati kao i svaki drugi mišić.

- Najprije treba krenuti od djece i zabraniti ili limitirati upotrebu ekrana u školi i kući, zatim strogo ograničiti protok informacija do djece i prakticirati korištenje knjiga za saznavanje i učenje novih stvari. Sve generacije bi se trebale orijentirati ka čitanju i fizičkim radnjama - napomenula je Bulić.

Alarmiranje javnosti

Ugledni njemački naučnik i psihijatar Manfred Špicer (Spitzer) detaljno je objasnio ovu pojavu u svojoj knjizi „Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma?“. U knjizi alarmira javnost da nekontrolirano i pretjerano korištenje tehnologije, kao i prekomjerno oslanjanje na nju, slabi kognitivne sposobnosti pojedinca, može pogoršati stanje osoba koje su rizične za razvoj demencije te ubrzati njen nastanak.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.