Na današnji dan 1955. godine, u Zavidovićima je rođen Safet Sušić Pape, koji je 2004. zvanično proglašen najboljim fudbalerom Bosne i Hercegovine 20. vijeka, a 2012. najboljim stranim igračem svih vremena u Francuskoj. U fudbalskom klubu Krivaja iz rodnih Zavidovića Sušić je počeo karijeru kao 16-godišnji momak.

Njegov raskošni talent odmah su uočili fudbalski znalci, te je dvije godine kasnije, 1973., debitovao u prvoj postavi FK Sarajevo, za koji je u narednih desetak godina odigrao gotovo 600 utakmica i postigao 400 golova.

Tri uzastopna hettrika

U prvoj utakmici u dresu reprezentacije SFR Jugoslavije, 5. oktobra 1977., u Budimpešti protiv Mađarske, postigao je dva gola, u sljedećoj, protiv Rumunije u Bukureštu, postiže prvi hettrik, to jest tri gola na jednoj utakmici, potom još jedan protiv Italije u Zagrebu, u junu 1978., te još jedan protiv tadašnjih svjetskih prvaka Argentine dva mjeseca kasnije u Beogradu.

Maestralna Safetova igra rezultirala je velikim uspjehom, pa je 1979. godine izabran za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine i za najboljeg fudbalera Jugoslavije, a 1981. dobio je i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

Godine 1982., Sušić je prešao u francuski Pari Sen-Žermen, a već naredne, 1983., njegov klub osvojio je Kup Francuske, kada su Safeta proglasili najboljim stranim igračem u Francuskoj. 

Umjetnik s loptom

U dresu Parižana, 1986., osvojio je titulu šampiona Francuske. Sušić je jedan od najvećih fudbalera koji su igrali u PSG-u, koji je u njegovom vremenu, odnosno u devet godina koliko je igrao za taj klub, postao veoma slavan i jak. Osim toga, Safet je nosilac laskave titule najvećeg umjetnika s loptom u historiji PSG-a.

Nogometni/fudbalski savez BiH Sušića je, u decembra 2009., imenovao selektorom bosanskohercegovačke reprezentacije. Nakon pobjede nad Litvanijom, 15. oktobra 2013. godine, Safet Sušić je direktnim plasmanom odveo našu reprezentaciju na Svjetsko fudbalsko prvenstvo 2014. godine u Brazilu, te je postao prvi i do danas jedini selektor koji je fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine odveo na neko veliko takmičenje.

Umro Žan de Lafonten, najbolji evropski basnopisac

1519. - U Firenci rođena Katarina de Mediči (Katharina de Medici), italijanska plemkinja i zloglasna francuska kraljica, koja je odgovorna za masakr hugenota u Parizu i širom Francuske, 24. avgusta 1572., poznat kao Bartolomejska noć. Sve vrijeme dok je vladala Katarina je održavala kraljevski autoritet u uvjetima haosa građanskog rata između katolika i hugenota. Za nju je govoreno da je praktičarka astrologije i crne magije, jer je vjerovala u proročanstva i koristila Nostradamusove astrološke usluge, odnosno pozvala ga je u Pariz da izradi horoskope za nju i njenu djecu i dala mu položaj kraljevog savjetnika i ljekara.

1695. - Umro francuski književnik Žan de Lafonten (Jean de La Fontaine), član Francuske akademije nauka i najbolji evropski basnopisac. Iako je više pisao poeziju, najpoznatiji je po svojim basnama, kratkim pričama u kojima su glavni likovi uglavnom životinje s ljudskim osobinama. Lafontenove basne nisu bile namijenjene samo djeci, nego i odraslima, jer su nosile pouke po kojima je ovaj mudri pisac ostao prepoznatljiv i danas. Neke od njegovih mudrosti su: „Laskanje je lažni novac kome kurs raste s našom sujetom“, „Mnogo je bolje biti sam nego s budalama“, „Ništa nije tako opasno kao prijatelj neznalica; više bi vrijedio pametan neprijatelj“, „Ništa ne pomaže što trčimo, treba krenuti na vrijeme“, „Sreća nam prodaje ono što mislimo da nam daje“... Djela: „Basne“, pjesme "Adonis", "Elegija nimfama Boa", "Filemon i Baukida", roman "Ljubav Psihe i Kupidona", stihovane "Priče"...

1832. - Rođen srbijanski slikar Stevan Todorović, član Srpske kraljevske akademije. Najpoznatiji je po portretima savremenika, izradio ih je gotovo 300, među kojima Kornelija Stankovića, Đure Daničića, Vladana Đorđevića, kraljice Natalije.

1885. - Mađarski filozof Đerđ Lukač, protagonist "zapadnog marksizma", rođen je na današnji dan. U mladosti je, u "nemarksističkom periodu", napisao "Historiju razvoja moderne drame" i eseje "Duša i oblici". Nakon poraza Mađarske revolucije emigrirao je u Austriju, a 1929. u SSSR, gdje je do 1931. radio u Institutu "Marks-Engels". Po povratku u domovinu bio je profesor Budimpeštanskog univerziteta, a 1956. ministar u vladi Imre Nađa, poslije čijeg pada je lišen profesije, uklonjen iz Akademije nauka i interniran. Od 1957. do smrti 1971. povukao se iz javnog života. Ostala djela: "Razaranje uma", "Egzistencijalizam ili marksizam", "Estetika", "Ontologija društvenog bića".

1906. - Rođen irski pisac Semjuel Beket (Samuel Beckett), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1969., koji je 1953. dramom "Čekajući Godoa" otvorio eru "drame apsurda". Bio je zaokupljen temom raspadanja građanskog društva, dehumanizirajućom slikom čovjeka i beznadežnom situacijom neobičnih bića na kraju svijeta i vremena, što simbolizira apsurdnost ljudske egzistencije. Živio je u Francuskoj i pisao na francuskom jeziku, smatrajući da se na stranom jeziku može pisati bez stila, što je njegov ideal. Ostala djela: roman "Marfi", trilogija "Moloa", "Malone umire", "Neimenljivi", drame "Kraj igre", "Posljednja traka", "Igre bez riječi", "Srećni dani", "Igra", "Ne ja".

Papa u Sarajevu održao misu na prepunom stadionu Koševo

1946. - Rođen srbijanski glumac Josif Tatić. Mada je odigrao brojne uloge u pozorištu, na filmu i televiziji, šira publika će ga pamtiti po ulogama Slobodana Mihajlovića u predstavi „Šovinistička farsa“, Božidara Soldatovića Jataganca u seriji „Bolji život“ i Tanasija Vitorovića u seriji „Grlom u jagode“. Iznenada je preminuo 8. februara 2013., u 67. godini života.

1950. - U Splitu je rođen Žarko Radić, poznati hrvatski glumac. Od 1985. je bio slobodni umjetnik sa statusom priznatog umjetnika. Godine 1999., postao je stalni saradnik HNK-a u Splitu, a od 2000. je ponovo u statusu slobodnog umjetnika, da bi u junu 2005. postao stalni član ansambla Hrvatske drame HNK-a Ivana pl. Zajca. Član je Hrvatske udruge filmskih glumaca i Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Veliku popularnost stekao je glumeći u najboljim filmovima TV serijama prvo jugoslavenske, a kasnije hrvtaske kinematografije. U pozorištu je glumio u više od 2000 predstava.

1963. - Rođen ruski velemajstor Gari Kasparov, koji je 1985. u 23. godini postao prvak svijeta, najmlađi u historiji šaha. Titulu je preoteo od zemljaka Anatolija Karpova, pobjedom u meču rezultatom 13:11.

1996. - Umro Vjekoslav Kaleb, hrvatski književnik. Bio je urednik nekoliko književnih časopisa: “Republika”, “Kolo”, “Naprijed”, “Književnik” i sekretar Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske. Objavio je 57 novela u brojnim zbirkama: "Na kamenju", "Izvan stvari", "Brigada", "Trideset konja", "Kronika dana", "Smrtni zvuci", "Nagao vjetar", "Ogledalo", "Luk i strijela"... i tri romana: "Ponižene ulice", "Divota prašine", "Bijeli kamen". Pisao je i filmske scenarije, reportaže, članke...

1997. - Prilikom prve posjete Sarajevu (12. i 13. april), Papa Ivan Pavle II na današnji dan je održao misu na prepunom stadionu Koševo, gdje je, prema procjenama, bilo blizu 50.000 katoličkih vjernika. Između ostalog, Papa je poručio vjernicima: „Zagovornika imamo kod Oca – Isusa Krista, Pravednika. Ovu vam je istinu danas došao ponoviti Petrov nasljednik, koji je napokon stigao među vas (…) Riječ kojom vas srdačno pozdravljam jest riječ samoga Krista, koju je poslije uskrsnuća upravio svojim učenicima: ‘Mir vama’. Mir vama, muževi i žene Sarajeva! Mir vama, stanovnici Bosne i Hercegovine! Mir vama, braćo i sestre, ove drage zemlje!“.

2018. - Umro Jan Tomaš Forman, poznatiji kao Miloš Forman, češki režiser, scenarist i glumac. Postigao je uspjeh 1975. godine adaptacijom romana „Let iznad kukavičijeg gnijezda“ Kena Kiseja (Kesey), koja je osvojila pet Oskara, uključujući onaj za režiju. Godine 1977., postao je naturalizirani državljanin Sjedinjenih Država. Drugi Formanovi veliki filmski uspjesi bili su „Amadeus“, koji je osvojio osam Oskara, te „Narod protiv Larryja Flynta“ za koji je primio nominaciju za najbolju režiju, a 1997. dobio je Kristalni globus za izvanredni umjetnički doprinos svjetskoj kinematografiji na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima.