U posljednjih nekoliko godina, brojni gradovi širom Bosne i Hercegovine, često se nađu na vrhu neslavne liste najzagađenijih gradova na svijetu. Sarajevo, kao glavni grad, nebrojeno puta se našao na samom vrhu prema podacima stranice IQAir.

Brojni faktori utiču na zagađenje zraka, a jedan od njih su zasigurno i zastarjela vozila koja koriste građani BiH. Na cestama širom države i dalje se mogu vidjeti vozila koja imaju EURO 3 standard, koji je u većini država članica EU zabranjen. Važno je napomenuti da EURO 3 standard nije samo prepreka za uvoz automobila, nego je to standard koji nameće Evropska unija proizvođačima kako bi se umanjilo zagađenje okoline.

Nažalost, bh. tržište i dalje nije spremno za elektromobilnost. S jedne strane imamo građane koji se svakodnevno bore sa inflacijom, preživljavanjem i generalno lošim životnim standardom, koji smatraju da još uvijek nismo spremni za potpuni prelazak na električne automobile. S druge strane, administrativne procedure su veoma spore i trome, te je za instalaciju jedne javne punionice za električne automobile potrebno više od 60 dokumenata. Sve ovo, obeshrabruje i građane i kompanije iako ekolozi skoro svakodnevno upozoravaju da se preskaču bitni koraci u energetskoj tranziciji.

Zaostatak za regionom

Kako u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe ekonomski stručnjak Damir Miljević, Bosna i Hercegovina je po svim stavkama u zaostatku za regionom kada je u pitanju elektromobilnost.

- Činjenica je da je Bosna i Hercegovina po svim osnovama u već dramatičnom zaostatku za regionom, a i za kompletnom Evropom, pa tako i kad je u pitanju elektromobilnost. Mi imamo blizu 200 punionica širom Bosne i Hercegovine i to zahvaljujući, prije svega privatnoj inicijativi, a ne nekom sistematičnom pristupu države tom problemu i to je nedovoljan kapacitet, a punionice u suštini uslovljavaju nabavku električnih autombila. Ono što je problematično kada je u pitanju BiH, s obzirom na nisku kupovnu moć građana s jedne strane i s obzirom da proizvođači automobila plasiraju gornje segmente, znači skuplje automobile, taj broj će se dići jako teško u BiH – ističe Miljević.

Na pitanje da li će se građani BiH teže navići na model električnih automobila ukoliko bi došlo do prelaska na taj sistem, Miljević je mišljenja da je prva reakcija građana otpor, a poslije toga prihvatanje.

-Kao što prije petnaest godina niko nije imao pametni telefon, danas svako ima pametni telefon. Isto će se dešavati i kad je u pitanju elektromobilnost, kojim tempom, to ne zavisi samo od nas, ovdje u BiH, nego u prvom redu kad će se na tržištu pojaviti pristupačni električni mobiteli, električni automobili čija cijena neće biti preko 20.000 eura, jer tu već odgovara kupovna moć građana BiH – zaključio je Miljević.

Dugoročan proces

Predsjednik udruženja „Eko akcija“ Anes Podić, ističe da je, dugoročno posmatrajući, prelazak na električne automobile neminovan.

-Samo je to proces koji će u BiH trajati sljedećih nekoliko decenija. Glavni problem je naše siromaštvo. Vrlo mali broj je novih automobila koji se godišnje kupi. Mislim da je to oko 10 hiljada svega, gdje vi u BiH s druge strane, imate preko jednog miliona registrovanih automobila. Prosječna starost je jako visoka, mislim da iznosi preko 15 godina. Električni automobili će se kod nas pojaviti u većem broju tek kad bude velika ponuda polovnih automobila i kada oni budu takvi da troškovi njihovog održavanja nisu veliki. Trenutno je zaista problem, kada kupite električni automobil, pa morate bateriju mijenjati, to su ogromni trokškovi. Tako da će taj cijeli proces prelaska u BiH biti jako spor i dugo trajati.

Podić naglašava da je potrebno da vlast na nivou države preuzme inicijativu, te da se razvije infrastruktura za punjenje električnih automobila.

- Kako imamo ograničene resurse, zaista se moraju napraviti prioriteti i djelovati unutar toga. Kada je u pitanju prelazak na električni transprort, prioritet bi trebao biti da se uradi elektrifikacija javnog prevoza i eventualno taxi prevoza, gdje naravno ni tu ne treba ići na pune subvencije, nego neku kombinaciju regulatornih mjera i subvencija.

Konkretno Sarajevo, vi nemate ni dovoljno parking mjesta, tu je strašna oskudica. Sutradan, i da imamo novca, gdje ćemo da punimo automobile. Tu ima zaista gomila pitanja, ali smo mi zaista toliko siromašni da su električni automobili daleko od prioriteta – zaključio je Podić u razgovoru za „Dnevni avaz“.

Nažalost, novi električni automobili su i dalje van kupovne moći većine građana naše zemlje. Međutim, na pojedinim platformama za prodaju polovnih stvari i vozila, mogu se naći prihvatljivije ponude. Cijene se kreću od 13.000 KM, dok je među najskupljima model automobila Nissam Leaf, koji se polovan može naći po cijeni od oko 42.000 KM.

Podaci UIO

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prva električna vozila uvezena su u BiH 2017. godine u vrijednosti 696,262.99 KM, potom 2018. godine kada je uvezeno sedam vozila u vrijednosti 298,918.55 KM. Uvoz se nastavio i u narednim godinama, a najviše vozila do sada je uvezeno 2023. godine i to 240, ukupne vrijednosti 15,821,803.04 KM. Ove godine u januaru i februaru uvezeno je osamnaest vozila u vrijednosti 515,441.28 KM.

Među top pet električnih vozila koja su uvezena u prva dva mjeseca 2024. godine su dva vozila marke Volvo, Citroen BYD DOLPHIN, te JEEP AVENGER limuzina. Među top pet električnih vozila koja su uvezena 2023. godine bila su dva vozila Mercedes AMG, Tesla, dva vozila Porsche-Taycan.