Sve izraženije posljedice klimatskih promjena, dugotrajne kiše, poplave, suše ili kasni mrazevi, na muke su stavile i bh. poljoprivrednike.
Kišovito proljeće
U trenutnim okolnostima teško se pridržavati ustaljenog kalendara proljetne sjetve, a štete na usjevima i u voćnjacima su, izgleda, postale neizbježne.
- Prošla godina je bila teška zbog jako kišovitog proljeća, ali potrebne količine uspijem proizvesti tako što uvijek sijem više nego što mi je potrebno. Za ishranu oko 30 grla stoke, koliko imam, meni bi bilo potrebno do 9 hektara zasijanih površina, ali uvijek sijem više od 10 jer nikad ne znam hoće li me neka parcela izdati - kaže Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača SBK.
Na način da se unaprijed odreknu dijela usjeva koji će stradati zbog lošeg vremena, poljoprivrednici imaju i veće troškove sjetve. Bulut kaže da se programi podrške uglavnom prilagođavaju velikim proizvođačima.
- Male su ljude zapostavili. Država je uzela sebi za pravo, lakše joj raditi s većim, pa to vodi prema smanjenju proizvodnje, odlasku ljudi vani, sve većem uvozu i cijenama hrane za građane - ističe Bulut.
Suša i grad
Lutvija Karić, profesorica Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA-e, kaže da nas u narednim godinama očekuju još izraženije nagle izmjene visokih i niskih temperatura, ekstremnih padavina i suša, kao i grada, oluja i vjetrova. Za svaku od tih pojava potrebno je imati odgovor.
