Četvrtak predstavlja takozvani dan D za BiH, tad ćemo saznati hoće li šefovi evropskih država dati zeleno svjetlo za otvaranje pregovora naše države s EU. Bez obzira na ishod sjednice i glasanja, bh. vlasti moraju nastaviti raditi na reformama i usklađivanju naših politika s EU kao da su pregovori otvoreni.

Određeni pomaci

Kako u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH, prioritete je naša država dobila još 2019. godine.

- Zaokružili smo taj status kandidata jednim i po ispunjenim prioritetom. Otprilike do kraja prošle godine neka dva prioriteta su ispunjena od 14. U nekih šest prioriteta smo ostvarili određeni pomak, ali smo u tri nazadovali. To su ovi prioriteti koji se tiču pravosuđa. Prije svega se vežu za odluke entitetskih vlasti unutar RS, vezano za presudu Ustavnog suda BiH i, naravno, zakona koji se odnosi na slobodu govora i slobodu medija u entitetu RS, tako da smo tu poprilično nazadovali - govori nam Plakalo.

Dodaje da je, kada su u pitanju zakoni koji su usvojeni od početka 2024. godine, napravljen značajan pomak.

- Određeni zakoni koji su direktno bili zahtijevani od Evropske komisije usvojeni su. Naravno, možemo da diskutiramo koliko su sami zakoni usklađeni s praksama EU, odnosno samo stečevinom EU, s obzirom na to da mnogi od zakona imaju neke određene manjkavosti, ali ja vjerujem da će se to kasnije nekim amandmanskim djelovanjem mijenjati. Prema tome, evo, sad smo ispunili ovaj dio seta koji je zahtijevala Evropska komisija, uistinu bez zakona o sudovima. Znamo da je sporno pitanje odjeljenja Suda BiH. Nešto nisam optimista da će se usvojiti taj zakon u ovih dan-dva kada je zasjedanje Evropske komisije. Sve u svemu, napravljen je jedan određeni pomak, međutim, to nije ni približno onaj pomak koji bi trebao biti - kategoričan je Plakalo.

Put ka EU

Na pitanje o tome šta nas čeka na putu ka EU, Plakalo je istakao da će BiH morati, prije svega, ukoliko dobije pregovarački status, odrediti glavnog pregovarača s Evropskom unijom.

- Morat ćemo odrediti strukture koje će biti uključene u pregovaračke procese. Postoji, dakle, pravilo da se pregovori vrše na nivou ministara, zamjenika ministara, ambasadora ili šefova pregovaračkih poglavlja. Međutim, ono što je najvažnije jeste da ćemo mi u narednom periodu prvo prijeći ovaj korak kao što su to sve zemlje radile prije toga, skrining cjelokupne pravne stečevine od Evropske komisije i, kada se to utvrdi, onda bi se trebalo započeti s otvaranjem poglavlja.

Taj proces nije nimalo jednostavan. On će biti dugotrajan, tehnički, politički proces, ali ono što je najvažnije jeste da mi kroz pregovarački proces treba da dobijemo jaču podršku evropske administracije, da iskoristimo plan rasta za zapadni Balkan, da se pripremimo za evropsko tržište i da na jedan određeni način EU pomogne tržištu BiH da postane kompatibilnije, da postane mnogo jače, upravo zbog toga što bismo na takav način privukli dosta investicija, ne samo iz EU već, generalno, iz svijeta, koje bi pogodovale razvoju BiH. Jer, kada idete ka Evropskoj uniji, mnogo kompanija iz Azije ili bilo kojeg dijela svijeta će dolaziti u tu državu zbog pogodnosti koje ona ima u odnosu s EU, tako da bi to bilo vrlo ekonomski itekako isplativo za BiH, ali, naravno, reforme će se morati implementirati i sami plan rasta do 2027. godine - poručuje Plakalo.

Otvaranje pregovora

Upitan o mogućnostima otvaranja pregovora ove sedmice, Plakalo je istakao da BiH može dobiti pregovarački status.

- Ukoliko govorimo o otvaranju poglavlja, ne bih sada zaista znao kada bi to bilo. Praksa je pokazala da se poglavlja najmanje otvaraju godinu nakon što se završi sami skrining. Nemoguće je otvoriti poglavlja bez toga. To je proces koji će realizirati Evropska komisija. Oni mogu otprilike u godinu, da li nešto manje ili nešto više, zaokružiti taj cijeli proces i, kada se završi skrining od Evropske komisije, onda se priprema pregovarački okvir za BiH.

Kao što sam kazao, na osnovu toga temelje se i poglavlja koja su u iznosu od 35 poglavlja podijeljenih u šest klastera po novoj metodologiji i, naravno, skenirat će se svi oni nedostaci samog zakonodavnog sistema unutar pravne stečevine BiH. Na osnovu toga će se strukturirati ta pregovaračka poglavlja. Mi bismo, eventualno, kada završimo taj skrining, mogli započeti s otvaranjem poglavlja - zaključio je Plakalo.

Nije jednostavan proces

- Crna Gora je od 2012. godine u pregovaračkom procesu. Otvorili su sva poglavlja, njih 35, a zatvorili su samo tri, dok, recimo, Republika Srbija od 2014. godine pregovara s EU, a od 35 otvorili su 22 poglavlja. Prema tome, to nije jednostavan proces, ali, naravno, temeljit će se na zajedničkoj aktivnosti Evropske komisije i BiH i zbog toga će biti važno da, ukoliko dobijemo pregovarački status, imenujemo glavnog pregovarača koji će znati da konstruira daljnje strukture koji će biti uključeni u pregovaračke okvire - zaključio je Plakalo.