Referendum o nezavisnosti 29. februara i 1. marta 1992. godine najznačajniji je događaj u modernoj historiji BiH, smatra bivši član Predsjedništva RBiH i univerzitetski profesor Ivo Komšić.

Bili protiv

Podsjeća da su prije 32 godine građani izglasali nezavisnost BiH, omogućili njeno međunarodno priznanje kao države, ali odlučili i o multietničkom karakteru države i tako potvrdili tekovine ZAVNOBiH-a.

- To je veoma važno jer tadašnja vladajuća srpska politika nije priznavala državnost BiH, a hrvatska vladajuća politika nije priznavala suverenitet države – svodila ga je na suverenitet naroda, i to na etničkim teritorijima. Danas je važno držati u svijesti da je referendumsko pitanje bilo potpuno u skladu s odlukama ZAVNOBiH-a, koji je utemeljio BiH kao državu - kaže Komšić.

Za dane priprema referenduma, na kojima je bio veoma angažiran, vežu ga brojne uspomene.

- HDZ je htio promijeniti referendumsko pitanje, pa kako nisu uspjeli, propagirali su protiv referenduma. Znao sam da će Hrvati odlučiti rezultate bez obzira na Karadžićevu propagandu. Zbog toga smo se angažirali, organizirali intelektualce i katoličke institucije i njihove svećenike i krenuli u kampanju. Išli smo od župe do župe, uz podršku naših biskupa i franjevaca. Bilo je naporno, ali se toga rado sjećam. Nije nam bilo teško, znali smo što je cilj i uspjeli smo - ističe Komšić.

Po dobivanju međunarodnog priznanja BiH je napadnuta, iako je priznala, međunarodna zajednica ju nije branila, rat i zločini udaljili su BiH od one referendumske, a međunarodni pregovori o miru, naglašava Komšić, mnogo više su uvažavali ratne posljedice nego stav građana na referendumu.

- Tako danas imamo dejtonsku državu u kojoj nisu ravnopravni ni građani, ni narodi na cijeloj teritoriji države, a suverenitet je ograničen entitetskom podjelom - potcrtava Komšić.

Druga opcija

Dodaje da su pred BiH tri opcije. Euroatlantska, jer nakon ruske agresije na Ukrajinu i otvorene prijetnje našoj državi, EU i NATO žele BiH što prije integrirati.

- Druga opcija je „srpsko-ruski svet“, za koji se zalažu vladajući u Srbiji i RS. Ova opcija je otvorena destabilizacija BiH, ali i cijelog Balkana i Evrope. Treća opcija je „euroazijski svijet“, za koji se zalažu dio SDA i bliska im grupa bošnjačkih intelektualaca. Ove dvije opcije su se izjednačile u antizapadnoj kampanji i retorici. Pred našom politikom je odluka u kom pravcu krenuti, a za sve politički osviještene građane euroatlantske integracije nemaju alternativu - ističe prof. dr. Ivo Komšić.

Zapad ima strateški interes

Geopolitičke okolnosti konačno idu u prilog BiH i naš sagovornik upozorava da priliku ne smijemo propustiti.

- Danas Zapad ima strateški interes u BiH jer želi zaustaviti ruski interes na Balkanu. To ponavljaju svi funkcioneri EU, NATO-a, SAD, Velike Britanije, koji posljednju godinu posjećuju našu zemlju. Oni ne žele u BiH ni ruski totalitarizam, ni euroazijski teokratizam - poručuje bivši član Predsjedništva BiH prof. dr. Ivo Komšić.