Nakon Tuzle i Bijeljine, u Kantonu Sarajevo proglašena je epidemija zarazne bolesti morbila. Za vrijeme trajanja epidemije preduzimaju se mjere predviđene Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, navedeno je u objavi u Službenom listu bh. entitet Federacija BiH.

Kako u razgovoru za portal "Avaza" ističe epidemiologinja Zarema Obradović, morbile su bile bolest koja je bila iskorijenjena.

- Mi zaista imamo vakcinu koja je vrlo potentna, da se provodi vakcinacija kako treba u trinaestom mjesecu i šestoj godini, bilo bi pravo čudo da se neko razboli od morbila. Evo vidite, zbog jako, jako niske vakcinalne pokrivenosti evo došlo je do ovog - govori na početku razgovora Obradović.

Niska stopa vakcinacije

Osvrnula se i na to zašto roditelji sve manje vakcinišu djecu.

- Nedavno sam bila na svjetskom kongresu u JAR-u, gdje su prikazivali podatke o vakcinalnoj pokrivenosti i vrlo je primjetno da ljudi u razvijenim zemljama Zapadne Evrope imaju visoki stepen vakcinalne pokrivenosti, ali je zato taj efekat mnogo manji u zemljama koje mi nazivamo „zemlje u tranziciji“. Kategorija onih siromašnih zemalja, opet paradoksalno, nema vakcine ali sa onim vakcinama koje ima, opet imaju dobru vakcinalnu pokrivenost. Recimo za morbile, kad uzmete svjetski prosjek, one negdje se rješavaju 87 posto sa prvom dozom vakcine, i to na nivou cijelog svijeta pa čak i one najsiromašnije zemlje koje nemaju ni novac da kupe vakcinu. A što se tiče Federacije, ta vakcinalna pokrivenost, ovo govorim o vakcini za morbile, u zavisnosti od kantona do kantona pokrivenost je negdje oko 50 posto. Pri čemu je u Kantonu Sarajevo ta pokrivenost baš niska - ističe Obradović.

Dodaje i da problem stvara to što je društvo upalo u neku vrstu krize, te da do roditelja često dolaze pogrešne informacije.

- Vi uvijek možete doći do informacija koje su netačne. Šta je razlog ovako niske pokrivenosti? Pa starije generacije se sigurno sjećaju morbila, kada su oni bili mali sigurno je bilo morbia i znaju da je to teško oboljenje. I oni nisu željeli ni pod razno da njihova djeca dobiju morbile. Kada se ukazala prilika da vakcinišu djecu, oni su to uradili. Međutim, nove generacije roditelja, nisu nikada vidjele morbile i sad mnogi od njih „pametuju“ i pitaju se „pa što ću ga vakcinisati protiv nečeg čega nema?“ A ustvari, nisu svjesni da tog nečega nema zato što se provodi vakcinacija. Oboljenja su uslovno nestala, odnosno broj oboljelih se smanjio jer se provodi vakcinacija. Nije da nema virusa u okruženju, ima ih ali su ljudi provodili vakcinaciju i imali smo izgrađen imunitet - kategorična je.

Dvostruka obaveza

Činjenica je da niti u jednom društu sva populacija ne može biti vakcinisana.

- Postoje neka hronična oboljenja, progresivna oboljenja centralnog nervnog sistema, čak neka maligna oboljenja i ta djeca ne mogu biti vakcinisana. Znači, ta djeca nemaju nikakvu vakcinisanost protiv bilo kojih oboljenja. Međutim, ovi koji nisu vakcinisani mogli su zaštiti upravo ove koji ne mogu biti vakcinisani. Naravno da će se u tom slučaju prvo razboliti ovi neki koji imaju neko maligno oboljenje. Nismo ni svjesni, vakcinacijom svog djeteta, naravno u prvom redu štitite njegovo zdravlje, ali štitimo i zdravlje sve one djece koja zbog medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana. Posljednih godina nažalost takve djece imamo sve više. Zaista, imamo dvostruku obavezu. Pored brige za svoje dijete, moramo imati osjećaj za kolektivmni imunitet i drugu djecu. I zato i postoji pravilo o tome da se mora postići adekvatna vakcinalna pokrivenost kako ne bi bilo oboljenja - ističe Obradović.

Simptomi morbila

Epidemiologinja nam je objasnila i koji su to simptomi kod djece kada se zaraze morbilama.

- Morbile su virusno oboljenje. Kažemo da je to oboljenje koje započinje sa plačnom maskom, znači povišena temperatura i djetetu suze okice i curi nos. Ali posebno je važno to što suze oči jer djeca čak ne mogu ni da budu u prostoriji gdje je jako svjetlo i to im smeta. Međutim nakon toga dolazi do razvoja jednog procesa u ustima, dakle kod kutnjaka samo kod ovog oboljenja dolazi do koplikove mrlje. To su promjene lokalizovane na sluzokoži unutrašnje strane obraza, koje imaju izgled prosutog griza. Iza toga dolazi osip, koji je takav kao da ste stali pod tuš, dakle od glave pa dalje. Tako da se može desiti da u jednom momentu imate osip na glavi a da još uvijek nemate na nogicama, a onda se poslije osip povlači sa glave pa bude jako izražen na nogicama - objašnjava Obradović.

Komplikacije

Istakla je još jednom da su morbile virusno oboljenje.

- Većina virusnih oboljenja prolazi bez određene terapije, prođe spontano uz regulisanje tjelesne temperature, adekvatan režim ishrane. Ali ovdje su problem virsuni procesi kao upala grla, upala uha koja je najznačajnija komplikacija, koja nažalost, ako ne bi bila prepoznata, može dovesti do smrtnog ishoda. I to je u prošlosti bilo vrlo često. Pored toga, morbile mogu da dovedu do upalnih procesa na mozgu.

Znači primarno, morbile same po sebi nisu teško oboljenje ali gotovo u pravilu dolazi do upalnih procesa i komplikacija i to je ono što morbilama daje karakteristiku ozbiljnog oboljenja. I ono mora biti pod kontrolom, djeca moraju biti pod nadzorom i moraju se provoditi sve one mjere koje pedijatar odnosno infektolog u tom trenutku preporuči - zaključila je Obradović.