Sindikat radnika u zdravstvu u Kantonu Sarajevo uputio je inicijativu Ministarstvu finansija FBiH za vršenjem nadzora nad finansijskim poslovanjem KCUS-a zbog utvrđivanja eventualnih nepravilnosti.
Navodno imaju saznanja kako je KCUS krajem prošle godine prebacio 31 milion KM na račun ASA banke. Međutim, oglasio se Alen Pilav, v.d. direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, te pojasnio o čemu se radi.
Naveo je kako su nakon imenovanja nove uprave KCUS-a zatekli skoro 68 miliona KM na računima i da je od toga deset milona bilo na namjenskom računu kod ASA Banke.
Kazao je da su to sredstva koja su prebačena iz Programa konsolidacije zdravstvenih Ustanova Vlade FBiH. Ističe da se ostatak novca od oko 58 miliona KM nalazio na računu kod Intesa Sanpaolo banke, a obje banke su poslovne banke KCUS-a izabrane na osnovu ranije provedenih procedura javnih nabavki.
- Odmah nakon imenovanja za v. d. generalnog direktora obavio sam konsultacije s finansijskim sektorom Stručne nemedicinske discipline KCUS-a kao i s ekonomskim stručnjacima.
Sve preporuke su bile usmjerene na to da je rizično držati toliki novac na računu u jednoj banci i da je stoga neophodno izvršiti disperziju rizika, tj. da se novčana sredstva koja KCUS posjeduje u jednakom omjeru rasporede na dvije banke, koje su izabrane u proceduri javnih nabavki prije mog dolaska.
Upravni odbor je o ovome obaviješten na sjednici održanoj 28. 12. 2023. godine, a naredni dan je izvršena transakcija od oko 31 miliona KM sa KCUS računa kod Intesa Sanpaolo banke na KCUS račun ASA banke. Jedini razlog za ovu transakciju je preporučena disperzija rizika kako bismo zaštitili novac građana koji je dodijeljen KCUS-u - rekao je dr. Alen Pilav.
On je dodao da s obzirom na to da je KCUS javna institucija i da nadležni organi KCUS-u uplaćuju samo novac koji je potreban za neometano funkcionisanje i to za konkretne potrebe s tačno navedenom namjenom, željeli su istražiti otkud toliki novac na računima KCUS-a kao i u koje namjene su novci uplaćeni, a nisu iskorišteni.
- Već smo pokrenuli procedure da se to ispita kao i da vidimo za koje potrebe KCUS-a ga možemo iskoristiti. U interesu KCUS-a je da pacijenti imaju sve što je potrebno za liječenje, da nabavimo najmoderniju opremu i da zaposlimo dovoljno radnika da se može pružiti kvalitetno i pravovremeno liječenje pacijenata.
Nadamo se da ćemo ušteđeni novac što prije utrošiti za ono za šta je bio i namijenjen i za ono što je neophodno. Novac koji smo zatekli na računima se može objasniti politikom ranije uprave KCUS-a, koja se fokusirala na uštede, a ne na trošenje novca za potrebe zbog kojih je novac i dodijeljen ovoj instituciji - dodao je on.
On je istakao da je dio zatečenih sredstava, oko 32 miliona neutrošeni tj. “ušteđeni” novac od tranši koje je KCUS dobijao od Zavoda zdravstvenog osiguranja KS te da se sada postavlja pitanje na koji način je ovaj novac ušteđen i nauštrb čega.
- Ovo donekle objašnjava zatečeni ogromni manjak kadra, hroničnu dugogodišnju neadekvatnu snabdjevenost apoteke KCUS-a, nezanovljenu medicinsku opremu, neadekvatne uslove za pacijente, jer je novac za sve to bio predviđen i uplaćen.
Drugi dio sredstava koje smo zatekli na računima su sredstva koja je KCUS dobio po posebnim projektima Federalnog ministarstva zdravstva, Kantonalnog ministarstva zdravstva i drugih institucija, a koja su prebačena KCUS-u za tačno određenu namjenu i također nisu iskorištena.
Što se tiče finansijskog poslovanja KCUS-a od mog dolaska mogu garantovati da je sve urađeno po procedurama i bilo bi mi čak i drago da se izvrši finansijska kontrola da se to i potvrdi, kako mog poslovanja, tako i poslovanja prethodnih uprava - poručio je dr. Alen Pilav.
