U Banjoj Luci je u četvrtak održan sastanak predstavnika koalicije na državnom nivou kojem su prisustvovali Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ BiH) i predsjednici stranaka trojke Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS).
Početak pregovora
Sastanak je bio zatvoren za javnost, a postignuta je saglasnost u vezi s mnogim pitanjima koja su posljednjih mjeseci bila kamen spoticanja na državnom nivou.
Iako se nakon sastanka špekulirao o tome šta je stavljeno na sto i potpisano, "Avaz" ekskluzivno otkriva šta su dogovorili lideri u Laktašima.
Dogovoreno je da se od Evropske komisije traži tačan datum početka pregovora EU – BiH.
U odnosu na Izborni zakon BiH, postignut je dogovor da se u Domu naroda glasa protiv ovog predloženog zakona i da se on vrati u redovnu proceduru.
Također, prema dogovoru, cenzus će iznositi četiri posto za lokalne izbore, a za opće će biti podignut na pet posto.
- Mandat pripada stranci, izborne liste da budu zatvorene i ukidaju se preferencije. Oni koji odu iz izvršne funkcije, mogu se vratiti u zakonodavne organe. Predloženo je obavezno glasanje svih državljana BiH, inače slijede prekršajni nalog i novčana kazna. Od uplata na nivou entiteta da se formira fond s isključivom namjenom da se podrži obrazovanje - stoji u sporazumu.
Šta je prijedlog trojke
Kako se navodi u dokumentima trojke koji su u posjedu "Avaza", kada je u pitanju Ustavni sud BiH, izmjene Zakona o izboru sudija Ustavnog suda mogle bi biti usvojene u parlamentarnoj proceduri ukoliko se ispuni uvjet dobivanja datuma otvaranja pregovora s EU.
Trojka je predložila da se odmah krene u ograničene izmjene Ustava BiH kako bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava te na taj način otklonila diskriminacija u izbornom procesu. Iz trojke u prijedlogu dogovora, također, navode da nije postignuta saglasnost o Zakonu o Sudu BiH, s obzirom na to da ostaje i dalje neslaganje u vezi sa sjedištem Apelacionog vijeća.
Nabavka softvera
Kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, prijedlog je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava FBiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH.
Za kandidata iz reda srpskog naroda, radi usklađivanja sa sudskim odlukama, može se definirati da se iz Republike Srpske bira „Srbin i ostali“, isto tako da se definira i u FBiH, kako bi svi imali mogućnost da budu kandidirani.
Navodi se da je potrebno osigurati softver za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića. Prvo ide glasačka kutija pa skener radi zaštite privatnosti. Ako bude odstupanja između broja izdatih listića i broja glasova, ponovo će se brojati, ako opet bude nepravilnosti, izbori se ponavljaju, birački odbori se mijenjaju i uz to će se predvidjeti da budu krivično odgovorni.
Novi CIK
Na sastanku je razgovarano i o izboru nove Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
- Potrebno je uvažiti iskustva izbora u susjednim zemljama (Srbija). Nije prihvaćen prijedlog da CIK bira članove, a pogotovo predsjednike biračkih odbora. Sve u vezi s Izbornim zakonom završiti do kraja drugog mjeseca u Parlamentu BiH. Dragan Čović da do ponedjeljka dostavi nacrt svim stranama - naglašeno je.
Dogovoreno je i da se do kraja aprila usvoji reforma Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvero sudija bira FBiH, a troje sudija da se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Također, dogovoreno je da se do kraja aprila donese zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH.
Kako će se dijeliti akcize
Od akciza su prikupljena gotovo 254 miliona KM. Prema dogovoru, taj iznos sredstava dijeli se na 36 posto za Republiku Srpsku, a 64 posto za FBiH. Ostaje i dalje 10 posto sredstava za poravnanje u narednom periodu, a 90 posto sredstava se distribuira na dosadašnji način.
Od sredstava RAK-a prikupljeno je 37 miliona KM. Od tog iznosa 10 miliona KM ide za medije (40 posto BHRT, 30 posto za medije u Republici Srpskoj i 30 posto za medije u FBiH, uplaćuje se vladama da dalje raspoređuju). Iznos od 27 miliona KM se dijeli tako što se prvo izračuna koliko mora ostati Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a ostalo će se prebaciti entitetima za projekte.
O Zakonu o Sudu
Dogovoreno je da je Zakonom o Sudu BiH, u prijelaznim i završnim odredbama, potrebno definirati tačan datum početka rada Apelacionog vijeća.
- Nije dogovoreno da zakon ide jer ostaje i dalje neslaganje u vezi sa sjedištem Apelacionog vijeća. Naglasiti da Sud BiH odlučuje po zakonima koje donosi Parlamentarna skupština BiH.
Prihodi od PDV-a ostaju na istom nivou
Dogovoreno je i pitanje budžeta BiH. Okvir je isti što se tiče izvornih prihoda plus 40 miliona KM koji dolaze iz dobiti Centralne banke BiH. No, istaknuto je da se ne diraju prihodi od PDV-a i da ostaju na istom nivou.
U vezi s ekonomskim programom reformi dogovoreno je da Vlada Republike Srpske i Vlada FBiH dostave svoje strategije i da Vijeće ministara BiH dostavi ono što njima pripada te da se to, bez izmjena, objedini u jedan dokument.
Elektroprenos BiH će novu sjednicu Skupštine zakazati za 5. februar 2024. godine i na toj sjednici će usvojiti plan investicija, postavljenje upravnih odbora, izvršnih direktora i generalnog direktora u statusu vršioca dužnosti i raspisati konkurse za te funkcije.
