Na današnji dan 1961. godine, u Sarajevu je rođen Hajrudin Hari Varešanović, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih kantautora i najboljih pop pjevača izuzetnih vokalnih sposobnosti.
Estradnu karijeru započeo je krajem 1970-ih u sarajevskoj grupi „Ambasadori“, da bi je nastavio u grupi "Zov". Kao frontmen grupe postigao je veliki uspjeh s pjesmom "Golubica". Sredinom 1980-ih njegova nova grupa „Hari Mata Hari“ počinje pohod na jugoslavenske top ljestvice, što im uspjeva zahvaljujući, prije svega, romantičnim ljubavnim baladama kao: "Ja te volim najviše na svijetu", "Strah me da te volim", "Javi se", a u dijelu svojih hitova koristi i lokalni kolorit i elemente sredine iz koje potječe, koje uspješno kombinira s tekstovima svog dugogodišnjeg saradnika Fahrudina Pecikoze ("Prsten i zlatni lanac", "Sjeti se ljeta").
Treće mjesto s „Lejlom“ na Eurosongu
Milionski tiraži ploča, svejugoslavenska popularnost i nadasve kvalitetan muzički proizvod obilježili su vrijeme kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih godina, kad je grupa "Hari Mata Hari" slovila za apsolutni vrh domaće zabavne i pop muzike.
Hajrudin Hari Varešanović je zajedno s grupom "Hari Mata Hari" četiri puta nastupao na nacionalnim izborima za Pjesmu Evrovizije. Prvi put se pojavio na jugoslavenskom izboru 1986. godine u Prištini s pjesmom "U tvojoj kosi", s kojom je zauzeo peto mjesto, a godinu kasnije, 1987. na izboru u Beogradu njegova "Nebeska kraljica" zauzela je 14. mjesto.
Godine 2006., Hajrudin Hari Varešanović, direktni kandidat i predstavnik Bosne i Hercegovine na Eurosongu u Atini, s pjesmom "Lejla" izborio je treće mjesto. "Lejla" je ljubavna balada s karakterističnim elementima bosanske sevdalinke, u kojoj u potpunosti do izražaja dolaze Harijeve glasovne sposobnosti.
Ubijena Elizabeta Kotromanić, kraljica Ugarske i Poljske, kći bosanskog bana Stjepana II
1387. - Ubijena Elizabeta Kotromanić, kraljica Ugarske i Poljske, kći bosanskog bana Stjepana II iz dinastije Kotromanića i Elizabete Kujavske. Udala se 20. juna 1353. godine ugarskog kralja Ludovika I, čime je postala ugarska kraljica. Budući da je poljski kralj Kazimir Veliki odredio Ludovika za nasljednika poljskog prijestolja, postala je i poljska kraljica.
1749. - Rođen Vitorio Alfijeri (Vittorio Alfieri), italijanski rodoljubivi pjesnik i dramski pisac iz čijeg djela zrači strasna ljubav za slobodu i želja za zbacivanje tiranije. Djela: tragedije "Saul", "Orest", "Marija Stjuart", "Filip", "Kleopatra", "Antigona", "Mira", komedije, soneti, ode, satire, epigrami, rasprava "O tiraniji", autobiografski spis "Život Vitorija Alfijerija".
1794. - Umro engleski historičar Edvard Gibon (Edward Gibbon), čije je sedmotomno djelo "Opadanje i propast Rimskog carstva", u kojem je obuhvatio historiju Rima i Romeje (Bizantije) od drugog do 15. vijeka, jedno od najznačajnijih u svjetskoj historiografiji.
1853. - Rođen Andre Mišelin (Michelin), francuski proizvođač guma. S bratom Edvardom (Edouard), 28. maja 1889., osnovao je kompaniju „Michelin“, koja je počela razvijati i proizvoditi gume za bicikle i automobile te kasnije postala jedna od vodećih u svijetu.
1891 - Umro francuski kompozitor Leo Delib (Delibes), romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Djela: baleti "Kopelija", "Silvija", opera "Lakme".
Umro geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji
1927 - Umro geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsjednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Djela: "Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije", "Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva", "Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje", "Geomorfologija", "Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja", "Geografska karta Jugoslavije", "Govori i članci".
1933. - Rođena Susan Sontag, američka književnica i novinarka. Poznata je po angažmanu za ljudska prava i kritici na račun društvenih okolnosti i Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Sontag je posjetila Sarajevo 1993. godine, te tokom opsade grada realizirala predstavu „Čekajući Godota“, kako bi dokazala ono čemu je težila cijeli svoj život – da za kulturu vrijedi umrijeti.
1957. - Umro italijanski dirigent Arturo Toskanini (Toscanini), snažna umjetnička ličnost, izvanredne memorije i izuzetne sugestivnosti, vjerovatno najveći dirigent 20. vijeka. Dirigovao je u milanskoj “Skali” i “Metropoliten” operi u Njujorku, gdje je organizovao i simfonijski orkestar.
1962. - Preminuo Ivan Meštrović, najistaknutiji vajar hrvatske moderne skulpture i svojedobno vodeća ličnost umjetničkog života u Zagrebu. Svrstan je među istaknute osobe svjetske umjetnosti prve polovine 20. vijeka. Slikao je u ulju (“Moja mati”, 1911.), pisao eseje (“Moji razgovori s Michelangelom”, 1926.), memoare o javnom i političkom životu svog doba (“Uspomene na političke ljude i događaje”, 1969.) i pripovijetke (“Ludi Mile”, 1970.). Godine 1952., poklonio je hrvatskom narodu Galeriju i Kaštelet u Splitu, Atelijer Meštrović u Zagrebu i porodičnu grobnicu, crkvicu Presvetog Otkupitelja u Otavicama u kojoj je, prema vlastitoj želji, pokopan. U Vrpolju je 1972. godine otvorena Spomen galerija "Ivan Meštrović" s četrdesetak njegovih djela.
1998. - Od eksplozije metana u rudniku "Soko" u Čitluku kod Sokobanje poginulo 29 rudara.
