Dok hrana postaje sve skuplja, a broj korisnika javnih kuhinja raste, oko 400.000 tona različitih prehrambenih proizvoda u BiH, 83 kilograma po glavi stanovnika, tokom godine bude uništeno ili bačeno, pokazuju procjene UN-a.

Rokovi trajanja

Od tih količina oko 140.000 tona hrane završava na deponijama iako je ispravna za konzumaciju, jer se s polica trgovina povlači zbog rokova trajanja. Alarmantno je, međutim, da domaćinstva i pojedinci bace oko 260.000 tona hrane godišnje.

Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić u svom istraživanju navodi da je njihova vrijednost samo u 2020. godini iznosila 126,6 miliona KM te da se od uništene hrane moglo pripremiti 280 miliona obroka ili 767.123 obroka dnevno.

- Niko ne vodi statistiku iz koje bi se mogli dati precizni podaci, ali sve procjene količina koje se uništavaju su šokantne - kaže za “Avaz” Adnana Mahmutćehajić-Čamdžić, direktorica programa za filantropiju u Fondaciji “Mozaik”.

Dok dio populacije hranu baca, blizu 19.000 gladnih ljudi traži obrok u jednoj od gotovo 60 javnih kuhinja u državi. To je bio povod za inicijativu koja je rezultirala izmjenama Zakona o PDV-u u junu prošle godine.

Donirani prehrambeni proizvodi pred istek roka trajanja sada su oslobođeni plaćanja poreza.

- Trgovci su sada u mogućnosti da kontaktiraju bilo koju javnu kuhinju u BiH, ponude količine hrane kojoj istječe rok, a na kuhinji je da kaže koliko može preuzeti i distribuirati svojim korisnicima. Te količine se evidentiraju na posebnom obrascu koji kompanija podnosi UIO na kraju mjeseca - pojašnjava Mahmutćehajić-Čamdžić.

Niko ništa

Efekti na terenu još su daleko od očekivanih.

- Nas nije kontaktirao niko od firmi ili fabrika kako bi nam donirao hranu. Jedino smo, putem organizacije ''Pomozi.ba'', dobili određene količine soka koji smo morali podijeliti u roku od tri dana - kazao nam je Amir Radeljaš, predsjednik Narodne kuhinje Stari Grad – Tetka Zilha u Sarajevu.

Svi traže pomoć

Očekivanja su bila znatno veća, potvrđuje i Elvir Karalić, predsjednik Udruženja “Pomozi.ba”.

- Od ključnog značaja je rad s kompanijama, donatorima, kako bi im se pojasnilo i olakšalo doniranje hrane pred istek roka. Puno je operativnih stvari koje će se morati iskristalizirati kako bi ova lijepa priča zaživjela na nivou na kojem svi želimo, da se što manje hrane baca. Jer svakim danom imamo sve više ljudi koji nam se obraćaju za pomoć u hrani, kako u namirnicama tako i gotovim obrocima - ističe Karalić.