Iako su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodni krivični sud za Ruandu (MKSR) donijeli historijske presude u vezi s genocidom i ratnim nasiljem nad ženama, slučajevi masovnih zločina u svijetu se umnožavaju i ne nazire se kraj - ocijenio je u razgovoru za Fenu profesor studija o holokaustu i genocidu na Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Studijskog programa o genocidu na Univerzitetu Yale Dejvid Petigru (David Pettigrew).
Civilne žrtve
On upozorava na rekordan broj civilnih žrtava u 2023. godini, naglašavajući da se čini da lekcije iz Srebrenice i Ruande nisu naučene.
- Kako se približavamo kraju 2023. godine, ilegalna invazija Ruske Federacije na Ukrajinu uzrokovala je približno 10.000 smrtnih slučajeva civila u 22 mjeseca. U izraelskoj opsadi Gaze ubijeno je blizu 20.000 civila u samo dva mjeseca - navodi profesor Petigru.
Podsjetivši na podatak Memorijalnog centra u Srebrenici, povodom godišnjice usvajanja UN-ove Konvencije o genocidu 1948. godine, o skoro 300.000 civila koji su ove godine ubijeni u oružanim sukobima širom svijeta, Petigru smatra da je ovo još tragičnije s obzirom na postojanje mehanizama Ujedinjenih nacija za prevenciju zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, postojanje Međunarodnog krivičnog suda (MKS) i naslijeđe MKSJ-a, ICTR-a i ICJ-a, čije presude i presedani treba da služe za sprečavanje počinjenja ratnih zločina.
- S pravom se polažu nade u Međunarodni krivični sud (MKS) da okonča nekažnjivost, da počinioce pozove na odgovornost i spriječi ponavljanje ratnih zločina. Ali, do sada se čini da je sud igrao samo simboličnu ulogu i kao takav se smatra uglavnom neefikasnim - ocijenio je on.
Ništa nije poduzeto
Napominje da je 17. marta 2023. Pretpretresno vijeće II MKS-a izdalo nalog za hapšenje Vladimira Putina, optuženog za ratni zločin protivpravne deportacije i nezakonitog premještanja djece iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju. Ali, navodi profesor Petigrua, dalje ništa nije poduzeto.
Također, palestinske grupe za ljudska prava podnijele su tužbu, pozivajući MKS da istraži izraelske napade na civile u Gazi i da izda naloge za hapšenje izraelskih lidera, a i ti nalozi za hapšenje nisu izvršeni. Profesor je mišljenja da se zasigurno može očekivati da će se MKS nadograđivati na veoma važno naslijeđe međunarodnih krivičnih tribunala UN-a (ICTY/ICTR), ali se ne može očekivati da će djelovati izolovano ili uspjeti sam.
MKS-u je potrebna podrška međunarodne zajednice kako bi postigao svoj cilj uspostavljanja trajnog mira, međutim, međunarodna zajednica je više puta doživjela neuspjeh jer je popuštala agresorima, umjesto da im se suprotstavi.
- Međunarodna zajednica nije uspjela uvjerljivo odgovoriti kada je Putin napao Gruziju i kada je kasnije zauzeo regiju Donbas i Krim. Putinu se dodatno popustilo kada je EU odgodila pridruživanje Ukrajine EU. Također, čak i danas, niko ne osporava one koji još uvijek govore o ujedinjenju svih Srba u jednu državu - navodi dalje Petigru.
Francuski advokat Gilles Devers objasnio je da presuda MKSJ-a o genocidu u Srebrenici predstavlja presedan za njegovu tužbu MKS-u u vezi s izraelskim zločinima u Gazi. Ipak, podvlači profesor Petrigru, genocid u Srebrenici se sve češće negira u entitetu Republika Srpska. Ciljana grupa koja je proganjana i ubijana širom BiH od 1992. do 1995. godine – Bošnjaci, svakodnevno je izložena govoru mržnje i vrijeđanju.
Nedostatak političke volje
Dok se nekažnjeno bave poricanjem genocida i govorom mržnje, naglašava Pettigrew, rukovodstvo bosanskih Srba ismijava vladavinu zakona. Upravo ovaj nedostatak odgovora međunarodne zajednice, ovo podilaženje, nedostatak političke volje, dovešće do ponavljanja zločina, smatra on.
- Da bi presude MKSJ-a imale smisla, posebno presuda za genocid u Srebrenici, onda se poricanje i veličanje ratnih zločinaca u entitetu RS mora osuditi i procesuirati. Međunarodna zajednica ima odgovornost da zaštiti preživjele od ponovne traumatizacije izazvane poricanjem i govorom mržnje. Preživjeli moraju dobiti podršku u njihovim naporima da postave spomen obilježja žrtvama - poručuje profesor Petigru.
Zaključuje da bi takvo opredjeljenje za obnovu vladavine prava u BiH pokazalo da se mogu preduzeti odlučni koraci kako bi se spriječilo ponavljanje masovnih zločina - "odluka koja bi poslužila kao svjetionik MKS-u i svijetu".
