Drugi politički forum na visokom nivou između EU i BiH počeo je danas u 11 sati u Briselu. U Brisel je otputovala brojna bh. delegacija, koja će sa zvaničnicima EU razgovarati o napretku naše zemlje na evropskom putu, ali osim već poznatih uvjeta koje BiH treba ispuniti ne očekuju se posebni zaključci.

Država je subjekt integracije

- Budući da se radi o dvosmjernom procesu, dvije stvari su problematične u procesu evropskih integracija BiH. Jasan je nedostatak unutrašnjeg konsenzusa o samoj državi, čak imamo i negaciju države kao takve. Država je subjekt evropskih integracija i bez tog unutrašnjeg konsenzusa ne možemo provoditi reforme koje su pretpostavka integracija u EU - kazao je za “Avaz” prof. dr. Elmir Sadiković, šef Odsjeka za politologiju Fakulteta političkih nauka UNSA.

Pojašnjava da je način na koji Milorad Dodik vidi državu u trenucima kada je priznaje dijametralno suprotan onome što podrazumijevaju evropske integracije i EU i njeno pravno naslijeđe.

- To su nespojivi pristupi, jer država je subjekt integracije. To nije apstraktan već konkretan mehanizam koji mora biti usklađen sa evropskim standardima. To podrazumijeva promjenu regulacije javnih politika, recimo energetske, poljoprivredne, obrazovanja i niza drugih politika koje se moraju centralizirati, odnosno regulirati zakonima na državnom nivou – ističe Sadiković.

U ovom geopolitičkom trenutku proširenje EU je, pored ostalih, i sigurnosno pitanje, što BiH ide u prilog. Međutim, dodatnu prepreku Sadiković vidi i u procesima unutar EU.

Problem konsenzusa

- Mislim da ovaj mehanizam i strategija proširenja koja se zasniva na principu konsenzusa svih članica potpuno pogrešan. Nemoguće je, zapravo, postići konsenzus svih članica. Dosta smo govorili o mišljenju Evropske komisije, ali zaboravljamo da Vijeće Evrope donosi odluku. Stare članice, koje čine jezgro, protive se proširenju, a države i politike koje s razlogom često doživljavamo kao ne baš prijateljske prema BiH, kao što su Mađarska ili Hrvatska, najveći su zagovornici da idemo ka tom procesu. Nema konsenzusa unutar EU, jer je Lisabonski ugovor iz 2009. godine potrošen i da se EU unutar sebe mora konsolidirati i dogovoriti neki novi ugovorni odnos. Bez tog unutrašnjeg kompromisa mislim da teško možemo očekivati neku skoru integraciju naše zemlje u EU – naglašava profesor Sadiković.

U prilog nam ne idu ni stavovi poput onog Holandije prije nekoliko dana, a naš sagovornik podsjeća da je i njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz), tokom nedavne posjete Hrvatskoj, problematizirao pitanje potrebne saglasnosti svih članica u donošenju odluka o otvaranju pristupnih pregovora. Sadiković ne vjeruje u pozitivnu odluku o početku pregovora BiH ni u martu, jer 2024. je godina izbora za Evropski parlament, a procesi u Evropi sa ekonomskih skreću ka identitetskim pitanjima. Ni samo otvaranje poglavlja, zaključuje, ništa nam ne znači ako se unutar sebe ne mijenjamo.