Predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je da će na predstojećem sastanku na visokom nivou, koji će biti održan 5. decembra u Briselu, reći da se BiH mora osloboditi "kolonijalne uprave, da je neprihvatljivo toliko miješanje stranaca u unutrašnje stvari ili da je i zvanično proglase protektoratom, pa neka rade šta hoće."

Dodik je konstatovao da BiH već "ide ka mirnom raspadu, te da ni poslije 30 godina od najveće vojne i političke operacije Zapad nije uspio da napravi održivu BiH i zato su ovdje i dalje kao kolonizatori."

– SAD su uvele sankcije svim ljudima iz državnog vrha, njihova kolonijalna uprava donosi zakone i to samo pokazuje da nisu uspjeli da stvore državu kakvu su željeli. Još 1995. u opticaju su bile dvije koncepcije. Prvu je zastupala državna sekretarka Medlin Olbrajt (Madeleine Albright)i pretočena je u Dejtonski sporazum, s idejom da se u drugoj fazi, kad se uspostavi mir, uz međunarodnu intervenciju izgradi društvo po principu “jedna država – jedna nacija”. Drugu je zastupao savjetnik za nacionalnu sigurnost Sendi Berger, koji je predlagao da se od BiH naprave tri države, s tim da se iz podjele izuzme prostor pod ratnim djejstvima i da se nakon pet godina ljudi koji tamo žive izjasne kome će da se pripoje. (Bil) Klinton (Clinton) se odlučio za prvi prijedlog, uz opasku da uvijek ima vremena da se primijeni druga opcija – rekao je Dodik.

Ukidanje policije RS

On je rekao da je nekoliko godina kasnije, kao predsjednik Vlade RS bio u Vašingtonu kada je zamjenik državnog sekretara Nikolas Brns (Nicholas Burns) organizovao sastanak s Harisom Silajdžićem, koji mu je rekao da nije zadovoljan i da se u BiH ne provodi ono što je dogovoreno.

– Brns mu je odgovorio: “Zar ne vidite da to radimo”. Na tom sastanku sam shvatio da je trebalo da poslužim samo kao dekor za njihov dogovor i preuzimanje nadležnosti. I u tom treba tražiti genezu mog odnosa prema Zapadu. Nisam dozvolio da se ukine policija RS i formira zajednička policija BiH i od tada počinju moji problemi s Amerikancima – kazao je predsjednik RS za beogradski nedeljnik NIN.

On je rekao da je tada kao premijer pristao na ukidanje policije RS "nastao bi haos i od RS bi ostala samo prazna ljuštura."

– Danas traže da sva javna imovina pripadne BiH i da se ona da entitetima na korišćenje. Pa ko je lud da to dozvoli? U Ustavu izričito piše da samo ono što je izričito dato BiH, pripada BiH, a nigdje ne piše da se to odnosi i na imovinu – naveo je Dodik.

On je kazao da je tako osnovan i Ustavni sud BiH, a "neizvršavanje njegovih odluka proglašeno je za krivično djelo." 

- Time se nastavlja razgradnja Dejtona, a mi samo nastojimo da zadržimo prava dobijena međunarodnim ugovorom - ukazao je Dodik.

Na pitanje odakle uvjerenje da će 2030. godine biti prvi predsjednik samostalne RS i na čiju pomoć računa, "ako i Aleksandar Vučić podržava teritorijalni integritet BiH, Dodik je odgovorio da bi jedino smanjio rok i rekao da će se to desiti i prije 2030."

"Borba protiv kolonijalizma"

– Nikad nismo imali više prijatelja nego što ih imamo danas, a neke stvari će tek da se mijenjaju. Evropski parlament traži da se odluke u EU donose većinom glasova i da se obustavi prijem novih članova dok se taj sistem odlučivanja ne promijeni. I ko će ostati u EU ako će države morati da provode i odluke za koje nisu glasale? Što bi naš narod rekao – ne lipši magarče do zelene trave – rekao je Dodik.

Na pitanje da li planira da "obori rekord Mila Đukanovića, jer je, sa kraćom pauzom, u RS na vlasti od 1998., Dodik je odgovorio da 2001. nije dobio izbore i nije bio u vlasti, dok je na svim ostalim pobijedio, te da će svakako pobijediti i na sljedećim."

– Čak i ne zato što bih ja to htio, već zato što je, kako kaže Amerika, BiH “nedovršena država”, pa ne mogu da odem dok se taj posao ne završi. BiH je "ispregovarana" zemlja, nije stvorena na bazi emocija ljudi koji tu državu žele. Te emocije postoje u RS, ali ne i na nivou BiH. Tako smo došli do zida. I mi, i Amerikanci, i vidjet ćemo kako će se to rješavati – rekao je Dodik.

On je kazao "da je BiH kolonijalna zemlja, a borba protiv kolonijalizma obično zahtijeva dugovječne lidere."