Političke izjave i poteze nije uvijek najlakše pojasniti sa nekog zdravorazumskog konteksta, pogotovo ljudima koji nisu sa ovih prostora. Najveći problem predstavlja nedostatak konzistentnosti u bilo kakvim potezima.

Iako srpska nacioninalistička politika, kako na području Srbije, tako i entiteta RS, se u prošlosti nije nikad trudila da u potpunosti dokusuri sa antifašističkim naslijeđem i često su naglašavali njegov značaj, oni su njoj pridodali i segment rehabilitacije četništva kao ravnopravan, čime se ušlo u jedan historijski revizionizam.

Tako su poraženi iz Drugog svjetskog rata postali heroji zajedno s onim koji su ih porazili, a ustaše s kojima su četnici zajedno bježali po južnoj i sjevernoj Americi, su i dalje ostali fašisti. Na drugoj strani, od 1990. godina bošnjačka nacionalistička politika se trudila što više da eliminiše antifašističko naslijeđe, pogotovo jer je Josip Broz Tito u BiH bio posebno simpatiziran, pa čak i nakon rata koji je 90-ih, a bilo je potrebno graditi nove kultove ličnosti.

Zabrana skupova

Ipak, dešavanja povodom obilježavanja Dana državnosti BiH su pokazala da bošnjačka politika brani ZAVNOBiH, a režim u RS ga se potpuno odrekao. Zabranjeno je održavanje skupova u Mrkonjić Gradu i Banjoj Luci iz navodnih sigurnosnih razloga, iako su prethodnih godina bez ikakvih incidenata održavani.

Sigurnosna situacija u BiH je prethodnih godina znala biti puno gora, često su bile prisutne dosta veće tenzije, državne institucije su bile pod blokadama mjesecima, a prije samo koju godinu legitimno novinarsko pitanje za svakog političara bilo je: „Hoće li biti rata“. Sigurnosna situacija je bila takva da je i EUFOR pojačao svoje trupe u BiH, no tada problem nije bio ZAVNOBiH, niti Dan državnosti.

Ipak, ono što je jasno je i da predsjednik RS Milorad Dodik podržava ove zabrane, ukoliko i ne stoji direktno iza njih. To je posebno interesantno s aspekta toga da je on više puta naglašavao da su njegovi djedovi bili partizani, a da mu je baka bila zarobljena prvo u Gradišci, a kasnije u Njemačkoj.

- Dijete sam Kozare i odgojen sam na tim vrijednostima – govorio je prije Dodik u više navrata.

Negativan odnos

Nekadašnji Dodik je govorio o tome da je vaspitan na priči stradanja u Jasenovcu i da su četnici u Drugom svjetskom ratu znali ustašama pod nož slati partizane.

- Nikada nisam mogao prihvatiti i negativan odnos sam imao prema tome da su četnici 1942. na Кozari ušli i borili se protiv partizana i da su zarobili zbjegove koje su predali ustašama, kasnije su bili poklani u Jasenovcu. Govorim o četnicima koji su bili spremni da svoj narod gurnu pod nož ustašama – isticao je Dodik.

Ipak, današnji Dodik se pojavljuje na manifestacijama na kojima se veliča četnički pokret, a zamjeri svojim koalicionim partnerima i vidi kao provokaciju to što su došli popiti kafu u Banjoj Luci, nakon što je policija kojom upravlja njegov kadar zabranila da se u tom gradu održi svečana akademija koja veliča tekovine ZAVNOBiH-a.

Pitanje koje se nameće je: Šta bi Dodiku na to rekli njegovi djedovi?