Podrška kandidaturi gradu domaćinu Svjetske izložbe EXPO 2030 u Crnoj Gori pretvorila se u prvorazredno političko pitanje. Nevladine organizacije, političke partije, ambasadorica Italije, ali i predsjednik države Jakov Milatović od nove vlade traže da promijeni odluku i umjesto Rijada podrži Rim, navodeći evropsko opredjeljenje Crne Gore i kršenje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji kao neke od glavnih argumenata.
S druge strane, nesuglasica o ovoj temi u BiH nema. Predsjedništvo BiH je još u julu jednoglasno donijelo odluku kojom podržava kandidaturu Saudijske Arabije za organizatora World EXPO 2030. godine. Osim Rijada (Saudijska Arabija), u igri su i Rim (Italija) i Busan (Južna Koreja).
Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo smatra da ovo pitanje nema nikakve veze sa usklađivanjem vanjske politike s politikom EU, jer su kandidaturu Rijada podržale i značajne članice EU. Dodaje da je Italija već bila domaćin ovakvog događaja 2015. godine.
- Mislim da svaka zemlja treba da utvrdi svoj stav na osnovu racionalnog pristupa, lobiranja, koliko sa određenom državom ima stepen razvijenih odnosa. Nama je Italija prijateljska zemlja, imamo dobre odnose s njima, nijedno neriješeno pitanje. Međutim, ovo je nešto sasvim drugo i ne bi trebalo da ima političku pozadinu, iako vidim da se to pretvara u političko pitanje. Radi se o pitanju koje ni na koji način ne spada u vanjsku politiku EU, niti su države dužne da svoje glasanje usklađuju sa državama EU. Čak su i mnoge članice EU podržale Saudijsku Arabiju. Evidentno je da ovo može postati političko pitanje samo u državama u kojima ambasador jedne zemlje može utjecati na vladu te zemlje da promjeni odluku, a sumnjam da se isto pokušava i sa Francuskom ili SAD naprimjer – kazao je Plakalo za portal "Avaza".
Zemlja domaćin World EXPO 2030. bit će izabrana od strane predstavnika zemalja članica Međunarodnog ureda za izložbe (BIA) na 173. zasjedanju generalne skupštine 28. novembra. Pravila predviđaju da, kad postoje više od dva kandidata, kao sada, država mora dobiti dvotrećinsku većinu da bi bila izabrana u prvom krugu. Ako nijedan prijedlog ne dobije takvu većinu, eliminira se prijedlog sa najmanjim brojem glasova, a zemlja domaćin se bira prostom većinom u drugom krugu.
