Na prijedlog Klubova zastupnika SDP BiH, NiP-Pomak, NS, HDZ BiH – HNS, HDZ 1990 – HNP i PDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH na narednoj sjednici će se naći prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika ovog zakonodavnog tijela.

Vlast vidi u ovim izmjenama priliku za deblokade, a opozicija optužuje vlast da njima žele „isporučiti Ustavni sud BiH HDZ-u“, kako oni nazivaju imenovanje Marina Vukoje za sudiju.

U nastavku vam donosimo šta podrazumijevaju ove izmjene poslovnika.

- Ukoliko u radnom tijelu mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostane upražnjeno zbog prestanka mandata poslanika prije isteka vremena na koje je izabran, isto se popunjava na način da se mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste sa koje je izabran poslanik kojem je prestao mandat, a nakon što poslaniku bude verificiran mandat, a sve u skladu s odlukom Centralne izbome komisije BIH o prestanku i dodjeli mandata – navodi se u novom članu Poslovnika.

Opozicija se ne želi pojaviti na sjednici

Dalje se navodi da prijedlog odluke o izmjenama odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH mogu neposredno podnijeti ovlašteni predlagači u skladu s ovim Poslovnikom, ako Komisija za izbor i imenovanje Doma u roku od 30 dana od dana verifikacije mandata poslanika ne utvrdi prijedlog navedene odluke.

Na taj način će se, govore predlagači, spriječiti blokade u radu parlamentarnih komisija, koje traju već mjesecima. Naime, u Komisiji za izbor i imenovanje dvojica zastupnika su se odrekli mandata, a opozicioni zastupnici se ne žele pojaviti na sjednici Komisije. Zbog toga ova Komisija nema kvorum i pod blokadom je mjesecima. Osam zastupnika koji su naknadno ušli u parlamentarne klupe zbog toga ne mogu biti članovi radnih tijela, a time se sprječava i izbor sudije Ustavnog suda.

Osim toga, mijenja se i član 107 koji govori o javljanju na sjednici.

Prema ovim izmjenama zastupnici će se moći javiti za raspravu najkasnije sat od otvaranja rasprave o nekoj tački dnevnog reda i to samo jednom, za razliku od trenutnog rješenja kada su se zastupnici mogli javiti bilo kada do kraja rasprave o tački. Na ovaj način će se pokušati spriječiti farsa koje izazivaju pojedini zastupnici razvlačeći raspravu u nadi da će neko od vladajućih zastupnika napustiti sjednicu jer imaju labilnu većinu. Tako bi završeci sjednica nakon ponoći mogli biti prošlost.

Izuzetak od ovog pravila će biti ukoliko neko obrazlaže neku tačku u ime radnog tijela, ali i javljanje za krivi navod.

Repliciranja će se ograničiti na jednu minutu i bit će moguće samo jedno repliciranje na pojedinačno izlaganje ili tri po jednoj tački dnevnog reda.

U odnosu na ranije rješenje, gdje se navodilo da se u izuzetnim situacijama može ograničiti vrijeme izlaganja, u novom prijedlogu se navodi da će prekoračenje moći iznositi maksimalno tri minute s ciljem zaokruživanje logičke cjeline izlaganja.

Ograničeno vrijeme

Dužine izlaganja će biti sljedeće: o povredi Poslovnika tri minute, ispravke krivog navoda tri minute, repliciranje tri minuta, predlagač akta će imati 15 minuta, ukoliko je složeniji zakon do 30 minuta, dok će gosti imati izlaganja od 10 minuta.

Osim toga, prilika za skraćivanje trajanja sjednica je i to da će predsjednik ili predstavnik pojedinog kluba zastupnika maksimalno dva puta dnevno imati priliku da zatraže pauzu, što do sada nije bilo ograničeno.

Novitet će biti i to da će po uzoru na Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, izjašnjenje o svim tačkama dnevnog reda biti na kraju sjednice.

Osim toga, u izmjene poslovnika će se implementirati i amandmani na Ustav FBiH koje je nametnuo visoki predstavik Kristijan Šmit.

Kompletan tekst izmjena Poslovnika možete pročitati ovdje.