Evropska komisija predlaže da se otvore pregovori o pristupanju sa Bosnom i Hercegovinom, onog trenutka kad budu ispunjeni uvjeti za usklađivanje.

U komunikeu o politici proširenja EU za 2023. godinu u dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, piše:

- Komisija pozdravlja reformske napore koje je Bosna i Hercegovina poduzela od sjednice Evropskog vijeća u decembru 2022. kada je zemlji dodijeljen kandidatski status. Komisija također pozdravlja brzo stupanje na dužnost novog Vijeća ministara u januaru 2023. godine. Javno iskazana posvećenost političkih stranaka strateškom cilju evropskih integracija donijela je pozitivne rezultate.

Borba protiv terorizma

Poduzeti su koraci i preuzete obaveze u pravcu ispunjavanja ključnih prioriteta i rješavanja koraka navedenih u preporuci Komisije za kandidatski status. Vijeće ministara je usvojilo strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala, napravilo ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i suzbijanje finansiranja terorizma, usvojene su strategije i akcioni planovi u oblasti migracija i borbe protiv terorizma te imenovano nadzorno tijelo za provođenje strategije procesuiranja predmeta ratnih zločina.

Potom se ističe da je BiH doprinijela upravljanju mješovitim migracijskim tokovima prema EU kroz saradnju na implementaciji Akcionog plana EU za zapadni Balkan.

- U junu 2023. godine započela je sa radom i kontakt tačka sa Europolom. Usvojeni su zakoni, posebno u dijelu koji se tiče integriteta pravosuđa kroz izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH; prevencije torture (određivanje Institucije ombudsmena BiH kao preventivnog mehanizma); o strancima; slobodi pristupa informacijama te je usvojen Gender akcioni plan. Usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU je značajno unaprijeđena tokom izvještajnog perioda, s tim da je ostalo još posla na implementaciji restriktivnih mjera.

Javno iskazana posvećenost stranaka koalicije strateškom cilju evropskih integracija donijela je pozitivne rezultate u periodu nakon dodjele kandidatskog statusa - navodi se.

Potom slijedi dio u kojem se osvrće na bh. entitet RS.

- Istovremeno, bilježe se negativni pomaci u entitetu Republika Srpska, sa pozivom sudijama Ustavnog suda da podnesu ostavke te usvajanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda, čime se krši ustavnopravni poredak zemlje. Entitet je također ponovo uveo krivične sankcije za klevetu, ograničavajući slobodu izražavanja i slobodu medija. Nacrt zakona koji targetira kategorije civilnog društva kao „strane agente“ također čeka na usvajanje u entitetu. Njegovo usvajanje bi predstavljalo još jedan veliki korak unazad u pogledu temeljnih prava. Secesionistički potezi koji podrivaju jedinstvenost, suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet zemlje istovremeno podrivaju napredak u pristupanju EU.

Potrebni dalji napori

Jedan broj odluka Ustavnog suda tek treba da se provede u cijelosti, prvenstveno odluka o državnoj imovini. Zakonodavna tijela oba entiteta trebala bi bez odlaganja imenovati sudije kako bi se osigurao cjelovit sastav Ustavnog suda. Zemlja mora hitno da finalizira ustavne i izborne reforme koje su na čekanju. I dalje su potrebne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom u predmetu Sejdić i Finci - istaknuto je.

Naglašeno je da su potrebni dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije po zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u preporuci Komisije za kandidatski status. Status implementacije četrnaest ključnih prioriteta naveden je u izvještaju za zemlju. Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo, a Komisija će izvijestiti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. godine.