Informacije o gubicima "Elektroprivrede BiH" od oko 80 miliona maraka najavile su poskupljenja, a novi ugovori upućeni privrednicima potvrdili namjere da se katastrofalni rezultati poslovanja ove javne kompanije pokriju rastom cijena struje. Poslodavci do daljnjeg ugovore neće potpisivati, očekuju pregovore, ali nije teško pretpostaviti da će u sanaciji gubitaka učestvovati i građani. Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Željko Šain kaže kako nam sada na naplatu dolaze računi za greške iz prošlosti.
"Sirotinja je najbogatija"
- Ponovo se, nažalost, počinje ostvarivati izreka da je sirotinja najbogatija, jer ona uvijek sve plaća, ona ispravlja sve strateške i operativne greške iz prošlosti. Ne bi se trebalo desiti ni da privreda, ni da građani, namiruju promašaje, ali neminovno je da će u najvećem dijelu ipak tako biti. To znači da počinjemo brže sjeći granu na kojoj sjedimo. Ako privredu opterećujemo novim nametima i cijenama, to se sistemom domino efekta prenosi na sve faze procesa reprodukcije i roba, i usluga u BiH, što može imati poticaj novim inflatornim kretanjima koja nisu pozitivna za bilo koga. Javljat će se ekonomske nestabilnosti, koje će preći u političke i socijalne, a onda ćemo imati i ekonomske i socijalne nemire – kaže prof. dr. Šain.
Ne čudi se ovakvim rezultatima javnih kompanija, te ističe da nam nedostaju pravi revizorski izvještaji, detaljne analize, a u nekim slučajevima i forenzika kako bismo imali pravu sliku stanja i odredili ekonomsku terapiju.
- Dugo se gomilalo nerješavanje vitalnih ekonomskih pitanja koja su više bila pod uticajem politike, a manje struke. BiH je po svojoj površini, ekonomskoj snazi, konkurentskim kapacitetima, mala ekonomija, koju svaki poremećaj na međunarodnom tržištu dovodi u velike ekonomske probleme. Mi ne možemo u ovako maloj zemlji imati parcijalne ekonomske politike, bez obzira kako je to riješeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu. On nam ne zabranjuje da imamo jedinstvenu ekonomsku politiku koja bi se donosila na nivou entiteta, a koordinirala na nivou države BiH. Dejton ne bi bio narušen, a ostvarili bismo jedini ispravni cilj, jedinstvenu ekonomsku politiku u cijeloj BiH, kao jedini način rješavanja aktuelnih problema i trasiranja puta ka ubrzanom savremenom razvoju BiH – ističe Šain, te dodaje da se kuća, koja se zove BiH, mora brže, temeljitije i stručnije pospremiti.
Neprofesionalan pristup
Dok BiH ubrzano ostaje bez radne snage, usaglašavanje zakona kojima bi se rasteretila privreda a povećala minimalna plaća, ide presporo, a nerijetko se čuju i sramotna protivljenja nastojanjima da, u eri kad je za život potrebno triput više, najniža plaća radnika iznosi 1.000 KM.
- Dobro ste koristili riječ sramota. Radi se o neprofesionalnom pristupu u valorizaciji cijene rada, stručnosti i njihovog značaja u procesima reprodukcije. To je trebalo davno rješavati sistemski, na temelju više zakona, ali ne smiju se fetišizirati niti fiskalna rješenja, niti povećanje plata, kao načini koji će nam riješiti sve probleme u socijalnoj sferi. To jeste neophodan uvjet za bolji život, ali nije dovoljan – ističe prof. dr. Željko Šain.
Upozorava da nam se ne smije dogoditi da dobijemo na mostu a izgubimo na ćupriji, da zbog smanjenja doprinosa za zdravstvo građani budu uskraćeni za obim i kvalitet usluga, pa da u perspektivi usluge koje imaju budu morali plaćati.
