Premijer Hrvatske Andrej Plenković stigao je u radnu posjetu Bosni i Hercegovini, a programom su predviđeni Sarajevo, Fojnica i Kiseljak.

Plenković je prvo stigao u Sarajevo, gdje se sastao s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. 

Nakon sastanka, održana je zajednička press konferencija. 

- Želio bih prije svega čestitati Krišto, Vijeću ministara i aktuelnoj koaliciji u BiH na izrazitom vidljivom iskoraku u funkcionalnosti zemlje proteklih skoro godinu dana. Taj iskorak je vildjiv i u dinamici sjednica Vijeća ministara i u broju tačaka koje se usvajaju, i u zakonskim prijedlozima i u budžetu. S obzirom evo da od danas ja počinjem osmu godinu mandata kao predsjednik Vlade Hrvatske sada lično mogu vidjeti vidjeti razliku u dimanici u funkcionalnosti. To je za nas veliko veselje i na određeni način veliko zadovoljstvo da na taj način BiH pokazuje svoju institucionalnu stabulnost i time jača svoj kredibilitet na evropskom putu - rekao je Plenković.

Ekonomska saradnja

Tokom svog obraćanja se osvrnuo i na ekonomsku saradnju BiH i Hrvatske.

- Drugo, htio sam kazati da naši ekonomski odnosi itekako napreduju. Mi smo u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuli dvije milijarde eura ekonomske razmjene. Prošle godine smo došli do gotovo četiri milijarde, što znači da će ova godina biti tako uspješna i to pokazuje međusobnu upućenost i snažne ekonomske veze dviju zemalja i brojnih gospodarskih subjekata koji plasiraju svoje proizvode i usluge na tržište Hrvatske, odnosno BiH. Mi se veselimo da brojni gospodarski subjekti iz BiH sve više izvoze u Hrvatsku, što je jako dobro i da se postepeno jedan određeni disbalans koji je bio u trgovinskoj razmjeni sada stavlja u jedan realan kontekst - istakao je Plenković.

EU put BiH

Premijer Hrvatske je istakao da je "najvažnija poruka mog današnjeg dolaska u Sarajevo je, prije svega poruka EU putu BiH". 

- Naime, proces proširenja Evropske unije trenutno se nalazi u jednoj ključnoj fazi, jedinstvenoj fazi. Ruska agresija na Ukrajinu i posljedice takve Putinove politike ubrzale su proces proširenja EU. One su repozicionirale Ukrajinu, Moldaviju, donekle i Gruziju iz zemalja istočnog partnerstva koje nisu imale jednaku evropsku perspektivu u istu situaciju kao i zemlje jugoistoka Evrope koje već dugi niz godina imaju evropsku perspektivu, što znači imaju perspektivu članstva u EU. U takvom kontekstu napori BiH da nakon prošlogodišnjeg sticanja statusa kandidata za članstvo, na čemu čestitam, i postavljenih osam kriterija plus jedan, a to je Ustavna i Izborna reforma, plus 14 prioriteta budu svojevrsni vodič, smjernice za evropski put. I zato bih želio danas ohrabriti i Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu oba doma da učine napore upravo u ovom vremenu i donesu one zakone koji su poznati kao ciljevi već skoro godinu. Jer, ukoliko se to dogodi, svima nama koji smo zagovornici, prijatelji, advokati BiH bit će mnogo lakše zagovarati donošenje pozitivnih odluka na formaciji Vijeća EU o BiH nego ako se neki od tih zakona ne donesu - istakao je premijer Hrvatske. 

Posjeta Fon der Lejen

Osvrnuo se i na posjetu Ursule fon der Lejen (Von der Leyen) Bosni i Hercegovini.

- Također, dobro je što će uskoro u BiH doći predsjednica Evropske komisije i to prije nego što oni izađu sa svojim izvještajem o svakoj pojedinoj zemlji, a taj izvještaj će biti u prvih 10 dana novembra. Da i kod te posjete bude jasna i politička volja, ali isto tako i konkretne operativne zakonske aktivnosti i mjere koje će ovdje BiH poduzimati. I ta poruka je, prema mom sudu, ključna i važna jer je momenat sad.

Dogodine cijela EU ide u evropske izbore, u godini evropskih izbora i institucionalnih promjena nije realno očekivati jednak fokus i prioritet o bilo kojoj temi osim onih kriznih a njih sad ima na pretek, a ove redovne kao što su institucionalne odluke o koracima naprijed u procesu proširenja tada će biti u manjem fokusu - rekao je Plenković.

Pitanje Trgovske gore

Plenković je otkrio odluku koja je donesena na sastanku između Hrvatske i Slovenije, a to je da odlaganje otpada na Čerkezovcu (Trgovska gora) bude odgođeno bar do 2028. godine.

- Mi smo održali sastanak međudržavnog povjerenstva između Hrvatske i Slovenije i dogovorili smo da postojeći sistem ostane na snazi do 2028. godine, čime na neki način relaksiramo ovu temu u bh. javnosti - kazao je.

Plenković je kazao da bi poželjno bilo pojačati saradnju Hrvatske i BiH u oblasti migrantske politike.

- Želio bih potaknuti BiH da unaprijedimo saradnju u oblasti suzbijanja nezakonitih migracija. Nalazimo se na balkanskoj ruti, a pravo rješenje o pitanju migracija je na izvorištu. Nažalost, takvih izvorišta je mnogo. Trebamo značajniju kontrolu granice, bolju saradnju na readmisiji te sklapanje sporazuma s Frontexom, jer bi on mogao pomoći BiH. Apeliram da, a što je jedan od uvjeta, BiH uskladi politike viznog režima s drugim zemljama s regulativama EU - zaključio je Plenković.