U emisiji "Rezime" Federalne televizije gostovao je Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

- Pomirenje je ključna riječ. Ono što se desilo u Srebrenici, nije to bila nikakva komšijska svađa. Bio je to organizovani genocid. Sad je pitanje kako poslije toga. Ta faza je u akademskom smislu završena. Sad se prelazi na ekonomski dio, stručnjaci predlažu se da se formira poseban status Srebrenice, po ugledu na Distrikt Brčko. To omogućava prevazilaženje svih problema koje smo imali proteklih 28 godina - kazao je u emisiji.

Dodao je da se u Srebrenici najteže odvija obnova stanovništva.

"Tamo nema ljudi. Po popisu iz 1991. bilo je 36.000 stanovnika. 2013. godine bilo je 16.000. Sad se procjenjuje da ima između 6 i 7 hiljada ljudi. Drugi je ekonomski faktor koji je vezan sa tim. 28 godina poslije sve ono što je urađeno u ekonomskom smislu, barem studija tako pokazuje, je pogrešno. Negdje oko 2.000 Srebreničana je zaposleno. Fokusiralo se na pogrešne grane. Prije genocida tamo je bilo razvijeno rudarstvo, industrija, građevinarstvo itd. Poslije 1995. tamo se fokusira na poljoprivredu i ribolov. Srebrenica je sada možda zadnja opština po razvijenosti u BiH".

Nesređeno stanje

Nema stabilnosti ni u demografskom ni u ekonomskom smislu, kaže Muratović. U Srebrenici nemate ni pekara, ni obućara, berberina, ali imate pet kladionica.

U poslijeratnom periodu ne postoji strateški pristup prema Bosanskom podrinju, posebno prema Srebrenici i okolini, a dva su krivca za to, smatra Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.

"Međunarodna zajednica za 24 sata može da riješi određene probleme svojim odlukama ukoliko to želi. Ovdje se želi zadržati jedno zamrznuto, nesređeno stanje i da se ljudi koji žive na ovom prostoru žele pretvoriti u građane drugog reda. S druge strane, domaći politički akteri, njihova reintegristička politika je krahirala. Pitanje Podrinja je pitanje budućnosti BiH, one za koju se mi svi zalažemo, evropske, demokratske. Potrebno je da se desi potpuna promjena političke paradigme".

Bešlija napominje da pomirenje ne mogu donijeti stanci. "Ono se mora desiti između naroda. Cijela Evropa postoji u suživljenju različitosti. BiH je primjer toga. Moramo se vratiti na te pozicije", kategoričan je.

Nije formirana državna komisija

Kada je riječ o Drugoj međunarodnoj naučnoj konferenciji “Posljedice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici: Socijalni, ekonomski, politički, demografski i kulturni razvoj Srebrenice (1995-2022)” koja će biti održana sutra u Memorijalnom centru Potočari, Muratović ističe kako je izvještaj koji će biti predstavljen zabrinjavajući.

"Naš Institut je u proteklih 30 godina objavio 150 izdanja knjiga od kojih jedna trećina se odnosi na Srebrenicu. Organizovali smo i desetine konferencija, od kojih je više od polovine o Srebrenici. 2020. godine u Vijećnici je dogovoreno da organizujemo svake dvije godine ovakvu vrstu konferencije. Istraživački timovi su radili dvije godine, oni su napravili svoje studije. Demografski panel govori o posljedicama genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Nikada nije na nivou države BiH niti na lokalnom nivou formirana komisija za procjenu šteta, dok se dobro radilo sa prikupljanjem posmrtnih ostataka. Što se tiče materijalne devastacije tu nikad nije formirana državna komisija".

Tri ključne tačke

Bešlija podsjeća da je akademska zajednica definirala tri ključne tačke oko kojih bi se trebali okupiti društveno-politički faktori.

- Najvažnija u ovom trenutku je – zaustaviti negiranje genocida. Mi, nažalost, i nakon naše konferencije imamo čak i jednu drugu noviju dimenziju koja je brutalnijeg karaktera – sa negiranja u javnom prostoru se prelazi na glorifikaciju i psovanje genocida. Mi smo u protekle tri godine imali samo jednu reakciju Ureda visokog predstavnika, koji je izmijenio Krivični zakonik. Čekamo da vidimo na terenu konkretne poteze naših institucija prema onima koji još uvijek negiraju genocid u BiH. Druga mjera, poseban društveno-razvojni status Bosanskog podrinja, treća mjera je da se radi na međunarodnim aktivnostima na afirmaciji kulture sjećanja u Evropi i svijetu. To je preporuka akademske zajednice - naglašava Bešlija.