Nedavne izjave visokih evropskih dužnosnika, poput Žozefa Borelja (Josep Borrell), Šarla Mišela (Charles Michel) i Olivera Varheljija (Varhelyi), da će Evropska unija (EU) do 2030. godine primati nove članice ulile su nadu Bosni i Hercegovini.

Politička agenda

To bi značilo da bi BiH za manje od sedam godina mogla postati dio evropske porodice. Ipak, nad “glavom” joj vise neophodne reforme, koje naše vlasti sporo ispunjavaju. I dok međunarodni zvaničnici u našoj zemlji pozivaju na hitno ispunjenje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, njihovo (ne)ispunjavanje nije jedini problem s kojim se suočavamo.

Naime, nije samo do zemalja kandidata da ih EU prihvati u članstvo već i do postojećih članica, tačnije njih 27.

Svjesni ovog problema, vlade Francuske i Njemačke prethodne sedmice predstavile su ministrima u Briselu izvještaj u kojem se navodi da EU mora radikalno izmijeniti sistem odlučivanja i finansiranja da bi se 27-člani blok bio spreman do 2030. godine proširiti na nove zemlje.

- Iz geopolitičkih razloga, proširenje zauzima visoko mjesto na političkoj agendi EU, koja, međutim, još nije ni institucionalno ni politički spremna za to - piše u izvještaju.

U dokumentu se navodi da bi EU trebala odlučivati kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno u nekim područjima.

Jednoglasno odlučivanje propisano je za pitanja iz vanjske i sigurnosne te porezne politike u finansiranju EU, u nekim područjima pravosuđa i unutrašnje politike te socijalne sigurnosti i zaštite.

Virtuelne članice

U ovom prijedlogu reforme EU detalji nisu do kraja definirani, no, u suštini, radi se o dokumentu „Evropa više krugova“, po kojem bi se nova EU sastojala od četiri kruga zemalja.

U prvom bi bile najdublje integrirane članice EU, zemlje s eurom kao zajedničkom valutom i članice Šengena.

Drugi krug bi činile sve države sadašnje EU, dok bi u trećem bile „virtuelne članice“, koje formalno nisu dio EU, ali imaju status pridruženih članica. Četvrti krug činio bi forum Evropska politička zajednica, odnosno sve države Evrope, izuzev Rusije, Bjelorusije i Vatikana, koji bi predstavljao tek platformu za razmjenu mišljenja.

Ukoliko ovaj prijedlog bude usvojen, nije teško pretpostaviti u kojem bi se krugu zemalja BiH mogla naći.

Postavlja se pitanje bi li to bila EU kakvu poznajemo sada.

Borba Brisela

Neke vlade i stručnjaci već su kritizirali imperativ jednoglasnosti, ocjenjujući da on uveliko usporava, pa čak i blokira razvoj Unije, jer sve odluke u navedenim područjima moraju se svesti na najniži zajednički nazivnik.

S druge strane, ako se taj zakon promijeni, morat će se donijeti amandmani na ugovore EU, što bi bio dug i težak proces, koji bi i sam zahtijevao jednoglasnost. Stručnjaci pozivaju na jačanje uvjeta da vlade država članica moraju poštivati vladavinu zakona i evropske vrijednosti kako bi imale pravo na novac iz EU fondova.

Tu preporuku treba gledati u kontekstu činjenice da se Brisel godinama bori s nacionalistički i autoritarno nastrojenim vladama Poljske i Mađarske.

Trenutno osam država ima kandidatske statuse: Turska, Ukrajina, Moldavija, Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, dok su Gruzija i Kosovo potencijalni kandidati.