Region je ponovo na udaru vala poskupljenja goriva koji će iz susjedne Hrvatske narednih dana jače zahvatiti i BiH. U prvoj sedmici avgusta, pokazuju podaci Ministarstva trgovine FBiH, prosječna maloprodajna cijena bezolovnog benzina iznosila je 2,67, a dizela 2,65 KM po litru i u odnosu na juli viša je za šest posto.
Ovi podaci, međutim, već su zastarjeli, jer je litar goriva u Hrvatskoj mjerama Vlade od prije nekoliko dana ograničen iznad ili oko tri KM. Na bh. pumpama, postepeno, ali konstantno, cijene nafte i benzina idu ka tom iznosu.
Vještački uvjeti
Razlozi posljednjih poskupljenja, kaže stručnjak za energetiku i ministar u Vladi KS Almir Bečarević, u vezi su s budžetom zemalja izvoznica nafte, koje svoju projekciju likvidnosti pozicioniraju na cijeni nafte od 60 do 90 dolara po barelu.
- Iz ovih razloga već su smanjivane kvote izvoza nafte, kako bi se vještački stvarali uvjeti za rast cijene barela. Cijena barela je od marta do danas povećana sa 73 na 87 dolara. Trenutna cijena je 85 i mislim da je to dobra cijena, s obzirom na želju zemalja izvoznica da ona bude viša od 90 dolara. A razlog zbog kojeg nije jeste potražnja u Kini i donedavno oslobađanje značajnih rezervi goriva u SAD - pojasnio je Bečarević.
Analizirajući podatke Ministarstva trgovine FBiH, ekonomski stručnjak Ranko Markuš kaže da je od 1. do 7. avgusta primljeno gotovo 1.300 obavijesti o promjeni cijena goriva, a imajući u vidu da u FBiH egzistira nešto više od 700 pumpi, zaključuje da su cijene rasle dva puta u sedam dana.
- Važno je podsjetiti da su, ipak, cijene za 20-30 posto niže nego prošle godine u ovo vrijeme. Ako se izuzmu marže u trgovini, uzrok rasta cijena u maloprodaji uvijek je rast cijena derivata na svjetskom tržištu - kazao je Markuš.
Značajna uloga
Interesantnim smatra praksu da, u slučaju rasta cijena na svjetskom tržištu, domaći distributeri djeluju promptno, dok pad cijena tako brzo nikad ne osjetimo. Iako je prvi efekt povećanje troškova prijevoza, Markuš podsjeća da poskupljenje goriva uvijek utječe i na rast cijena drugih proizvoda i usluga.
- Ono što, ipak, daje neku nadu jeste da česte fluktuacije cijene u narednom periodu mogu oboriti. Ovdje tržište igra značajnu ulogu i konkurentskim silama sprečava divljanje cijena i njihov neobuzdan rast - zaključio je Markuš.
Pratiti cijene
Mi malo možemo uraditi da popravimo stanje na tržištu derivata, ali se možemo ponašati kao racionalni potrošači, ističe Markuš.
- Jedna od mogućnosti je da pratimo cijene i kupujemo tamo gdje je cijena najpovoljnija. Time potičemo tržišne sile, a istovremeno nagrađujemo najodgovornije trgovce koji posluju s najmanjim maržama, dok ostale opominjemo - naveo je Markuš.
O razlozima poskupljenja bi se moglo spekulirati, ali oni koji su najvidljiviji su smanjenje proizvodnje od Rusije i Saudijske Arabije, kao i sezonski efekt perioda godišnjih odmora koji je doveo do povećanja potražnje za naftnim derivatima u Evropi i napravio pritisak na rezerve.