Češka Republika, država u srednjoj Evropi, prije skoro 20 godina postala je članicom Evropske unije. Bila je to velika politička prilika i šansa, s jedne, i ekonomski i socijalni izazov, s druge strane. Češko društvo u cijelosti se moralo prilagoditi određenim pravilima, ali i standardima koje donosi članstvo u evropskoj porodici.

Proces tranzicije je bio zahtjevan, posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da je češko društvo, koje je bilo izgrađeno na socijalizmu, sve regulative moralo uskladiti s evropskim. Ipak, nikada nisu uveli euro kao valutu, zadržali su češke krune.

Pri vrhu

Kada je u pitanju stopa nezaposlenosti, Češka je među državama članicama koje bilježe najnižu – 2,4 posto. Ako posmatramo bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u kontekstu standarda kupovne moći, Češka se nalazi pri samom vrhu. Prema podacima Eurostata u 2022. godini, taj broj je iznosio 91, a ispred Češke bile su samo Njemačka i Malta.

U posljednjih skoro 20 godina ulazak u EU je pridonio i jačanju demokratije i vladavine prava. Premda, ništa nije savršeno. Kako nam je rekao Žiga Faktor, šef ureda Europeuma u Briselu, oni ocjenjuju da je EU doprinijela poboljšanju građanskih sloboda, ali i problemu s kojim se susreće BiH – reformi pravosuđa.

- Vjerovatno najteži zadatak je bilo usklađivanje češkog pravosudnog sistema. Pravosudni sistem je bio mnogo drugačiji od onih koji su postojali u starijim članicama EU, tako da je uspostavljanje pravosuđa na takav način da bude nezavisno i u skladu sa standardima drugih članica EU bilo veoma izazovno - rekao je kratko Faktor.

David Ondračka, bivši direktor “Transparency Internationala”, u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe da je veoma kompleksno pitanje koliko je ulazak u EU promijenio češko društvo.

- Ima mnogo pomaka, a članstvo u EU je samo jedan od njih. Ali siguran sam da je ukupni utjecaj bio veoma pozitivan, donio je stabilnost, standarde vladavine prava i demokratije i mnogo investicija. Lako je kretati se Evropom ovih dana, puno iseljenika je posvuda, kretanje kapitala i radne snage. I vrlo praktične stvari poput EU fondova uloženih u nove puteve, željeznice, škole, bolnice ili rekonstrukciju općinske imovine, trgova, javnih površina. To je utjecalo na mlade, oni su sada Evropljani, studiraju u inzemstvu, Erasmus generacija su, kako je zovu. Oni ne znaju šta zapravo znače granice - govori nam Ondračka.

Efikasniji način

Osvrnuo se i na prednosti koje donosi članstvo u EU.

- Jednostavno, današnji veliki globalni i geopolitički izazovi mogu se zajednički rješavati na efikasniji način (ratovi, migracije, zdravstvena kriza, ekonomska kriza, klima...). EU je sredstvo za pronalaženje nekih odgovora i igranje globalne uloge, EU igra ulogu na globalnoj geopolitičkoj šahovskoj tabli i to je jasna prednost.

Za Češku evropske integracije i ulazak u EU nisu imali alternativu. Slična je situacija i s Bosnom i Hercegovinom, koja je u decembru prošle godine dobila status kandidata. Ondračka kaže da je EU zajednički prostor razvijenih zemalja i nacija.

- Čini nas jačima, unutrašnje tržište je ogromno. Ali to je i složena mašinerija poslovnih interesa, sebičnih političkih strategija, tona pregovora, Brisel ima svoja pravila. Dakle, budite spremni, pripremite dovoljno profesionalaca da pregovarate, pošaljite mnoge od njih na stažiranje i studijska putovanja. Nemojte biti naivni, promovirajte svoje nacionalne interese, tražite zajedničke političke stavove o pitanjima EU kod kuće (znam koliko bi to moglo biti teško). Dajte vrlo jasan i praktičan argument da Bosna nastavi dalje s procesom pristupanja - zaključio je Ondračka.

Put koji se nalazi pred Bosnom i Hercegovinom je veoma dugačak. Kako bismo uopće otvorili pristupne pregovore, potrebno je da ispunimo 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Javnost, ali i brojni političari iz EU apeliraju na lokalne političare da aktivno rade na reformskih procesima, kako bi se ubrzao naš put ka EU zarad dobrobiti svih građana.

Utjecaj na medije

Ulazak u evropsku porodicu utjecao je i na medije. Došlo je do pojave oligarha, koji su stvorili medijski monopol te se društvo i dalje suočava s ogromnim problemom sukoba interesa. Andrej Babiš, bivši premijer Češke, jedna je od dominantnijih figura u medijskom svijetu. Dok je obavljao funkciju premijera, mnogi su ga kritizirali govoreći da je milijarder koji je državu pokušavao voditi kao svoju kompaniju.

- EU nije razumjela centralnoevropski i istočnoevropski kontekst, u kojem postoje oligarsi. U proteklih osam godina jedan dio oligarha se uključio u politiku, među njima je i gospodin Babiš, dominantna je figura u tom prostoru. Vlasnik je medija, mnogih kompanija, a istovremeno dobiva mnogo sredstava od EU. Dakle, sukob interesa je zapravo bio enorman - rekao nam je Ondračka.

Vrlo spora

S druge strane, EU je ponekad vrlo spora, komplicirana i birokratska, ima toliko kompromisa da je ponekad stvarno zbunjujuće, navodi Ondračka.

- Mnogi ljudi su ludi za nekim politikama i propisima Evropske unije, a ima i onih koji imaju malo smisla. A Evropska komisija i Parlament dramatično utječu na nacionalne poslove (procjena je da se 70 posto zakona usvaja na nivou EU, a zatim prenosi u nacionalni pravni kontekst). Nekad je dobro, nekad nije - jasan je Ondračka.

Češka je, kao zemlja s kojom smo u prijateljskim odnosima i s kojom nemamo otvorenih pitanja, tokom svog predsjedavanja Vijećem Evrope snažno lobirala za kandidatski status BiH.