Obaveze Bosne i Hercegovine na evropskom putu poznate su od 29. maja 2019. godine, 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije aktuelizirano je i u decembru prošle godine, kada je BiH dodijeljen status kandidata za članstvo, ali se usvajanje reformskih zakona stalno odgađa.

Nedavno objavljena analiza “Transparency Internationala” pokazala je da je BiH u cijelosti ispunila samo jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja EK, onaj koji se odnosi na formiranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji se i ne sastaje. Pet prioriteta realizirano je djelimično, ali je u brojnim segmentima, koja se prvenstveno odnose na demokratiju, ljudska prava i funkcioniranje institucija, BiH nazadovala.

U blokadi

Zanimalo nas je koliko iskustva susjednih država, prije svih Hrvatske, mogu pomoći BiH da ubrza aktivnosti na evropskom putu.

- Mislim da sve zemlje koje žele, ali ozbiljno žele ustrajati na europskom putu mogu koristiti iskustva Hrvatske o ulasku u EU, prije svega zbog činjenice da ni Hrvatsku nisu dočekivali s oduševljenjem. Dapače, kada sam ja preuzela vođenje Vlade, a bio je to početak lipnja 2009., niko ni u EU ni u Hrvatskoj nije vjerovao da će Hrvatska ikada završiti pregovore, a kamoli postati članica - kazala je za “Avaz” bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor, hrvatska “čelična lady”, koja se i iz današnje perspektive smatra ključnom osobom za ulazak susjeda u EU.

Podsjetimo, pregovori Hrvatske s EU tada su bili u blokadi, pa je bilo potrebno mnogo odlučnosti, ali i napornog rada, najprije da se oni deblokiraju, a potom dovedu do kraja.

- Mnogo je važno znati da zemlje koje istinski žele ući u EU to moraju same pokazati, neprekidno na tome raditi. Niko u EU ni danas, ruku na srce, nije osobito zainteresiran za proširenje - istaknula je Kosor.

Upravo zbog situacije u BiH nije joj jasno kako će sve u konačnici izgledati i kakva uvjeravanja bi Brisel i zemlje članice EU mogli dobiti.

- BiH je država u kojoj jedan entitet, odnosno čelnici jednog entiteta, a mislim na RS, ne priznaju genocid u Srebrenici, a u konačnici gotovo da i ne priznaju cjelovitu BiH. Priznavanje genocida spominjem zbog vladavine prava kao jednog od temelja EU. Ako dio političara, onih koji predstavljaju BiH, negira genocid i ne priznaje presude Međunarodnog suda u Hagu, kako onda uvjeriti zemlje članice, odnosno Evropsku komisiju da BiH poštuje vladavinu prava - navela je Kosor.

O iskustvima Crne Gore za “Dnevni avaz” govorila je izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) iz Podgorice Ana Nenezić, koja je podsjetila da se, nakon više od decenije pregovaračkog procesa o pristupanju EU, tokom kojeg je bila lider u regionu, ova zemlja trenutno suočava s nizom izazova.

Ključne reforme

- Posljednje pregovaračko poglavlje zatvoreno je još 2017. godine, nakon čega značajniji napredak izostaje. To se dodatno komplikovalo političkim promjenama 2020., kada je, nakon 30 godina, došlo do smjene vlasti. U takvim okolnostima, sa značajnim geopolitičkim promjenama koje su stavile zapadni Balkan ponovo u fokus EU, Crna Gora nije u potpunosti iskoristila svoje šanse - kazala je Nenezić.

Ključnim smatra reforme kojima je uvjetovan daljnji napredak u procesu pridruživanja, a zbog trenutne političke situacije posebno osjetljivim ispunjavanje obaveza iz poglavlja 23. i 24.

- Pregovarački okvir i revidirana metodologija proširenja, koju je Crna Gora prihvatila u junu 2021. godine, jasno definišu da nijedno dalje poglavlje neće biti zatvoreno dok se ova mjerila ne ispune. Međutim, ispunjavanje ovih mjerila se pokazalo izazovnim zbog trajuće političke krize u zemlji, koja ometa postizanje političke saglasnosti oko ispunjavanja potrebnih uslova za dalji napredak u pregovorima. Najnoviji radni dokument Evropske komisije o vladavini prava vezano za poglavlja 23. i 24. za Crnu Goru, objavljen u maju 2023. godine, ukazao je na to da je zemlja izgubila fokus na ključne reforme. Ovo upozorenje, neočekivano direktno, svjedoči o ozbiljnosti situacije u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi, ali i ukazuje na to da, ukoliko se želi ostati na ovom putu, nova politička većina mora naći efikasan način da pokaže faktičko postojanje političke volje da se pregovori nastave - potcrtala je Nenezić.

Izazovi i reforme

U odnosu na BiH, koja pregovore tek treba započeti, Crna Gora je na stepenici iznad, ali Nenezić ukazuje na dosta sličnosti, posebno kada je riječ o političkim izazovima i potrebom za reformama u oblasti vladavine prava.

- Situacija u BiH je još kompleksnija zbog specifične unutrašnje političke strukture i često oprečnih interesa. Kada se radi o zastoju u ispunjavanju obaveza na evropskom putu Crne Gore, nekoliko je faktora koji su doprinijeli tome da Crna Gora izgubi fokus s EU puta: nedostatak političke volje, politička nestabilnost obilježena čestim političkim tenzijama, polarizacijom i nedostatkom konstruktivnog dijaloga među političkim strankama. Svi ostali problemi samo su produkt, odnosno posljedica političke nestabilnosti i izostanka dijaloga. Vjerujem da je ista situacija i u BiH - rekla je Nenezić te zaključila da će sastav nove crnogorske vlade, čije je formiranje u toku, dominantno odrediti budućnost pregovaračkog procesa Crne Gore s EU.

BiH bi svakako trebala uzeti u obzir iskustva Crne Gore kako bi efikasnije navigirala kroz svoj proces pridruživanja, ističe Ana Nenezić.

Sve se radi zbog BiH

Političari a onda i građani i građanke trebaju razumjeti da sve što se radi, radi se zbog sebe, zbog BiH, a ne zbog Brisela. Taj poticaj svima koji u tom procesu sudjeluju, ta želja da se želi nešto napraviti, mora dolaziti iz BiH. Mora se pokazati djelatna borba protiv korupcije, mislim da je to trenutno možda čak i najvažnije, te istaknuta želja za vladavinom prava - kazala je Kosor.