Ured za reviziju Federacije BiH je 31. jula ove godine dao negativno mišljenje i ukazao na brojne nepravilnosti u upravljanju preduzećem "Zrak d.d." Sarajevo u 2022. godini. Tada je ovim preduzećem upravljao Nedžad Koldžo, kadar SDA i bivši načelnik Općine Novo Sarajevo.
Kako su najavili iz Ureda za reviziju FBiH za "Avaz", oni će informacije iz Izvještaja dostaviti Tužilaštvu Kantona Sarajevo.
- U vezi sa Vašim upitom da li je Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine Izvještaj o finansijskoj reviziji „Zraka“ d.d. Sarajevo za 2022. godinu dostavio nadležnom tužilaštvu i kojem, obavještavamo Vas da će predmetni Izvještaj, po okončanju revizijskog ciklusa u septembru ove godine, biti dostavljen Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, kao mjesno nadležnom tužilaštvu – rekli su iz Ureda za reviziju FBiH za „Avaz“.
Stečajni postupak
Podsjećamo, epilog Koldžinog upravljanja ovom kompanijom bio je stečajni postupak iz kojeg ga nova Vlada FBiH pokušava izvući.
U izvještaju se navodi, između ostalog, da Uprava Društva nije izvršila procjenu sposobnosti subjekta da nastavi poslovati u vremenski neograničenom periodu s obavezama o prezentaciji finansijskih izvještaja. To jasno govori kako se prikrivalo stvarno stanje.
- Akumulirani gubitak na 31. 12. 2022. godine iznosi 6.800.758 KM i viši je od trećine osnovnog kapitala. Koeficijent tekuće likvidnosti je 0,27, što ukazuje na to da Društvo tekućim sredstvima nije u mogućnosti pravovremeno izmirivati tekuće obaveze – ističu iz Ureda.
O manjku prihoda dovoljno govore i procedure prilikom prodaje, koje su bile formulirane na način da se eventualno može pogodovati preduzećima bliskim političkim strankama, čime se na još jednom segmentu kršio zakon.
- Društvo nema interne procedure kojima se utvrđuje način formiranja cijena, već se cijene formiraju prilikom pregovaranja sa kupcima na osnovu dostavljenih ponuda, što nije u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini FBiH – ističe Ured pojašnjavajući procedure.
Upravljanje rizikom
Osim toga, u izvještaju se navodi da je primljeno pet zaposlenika na određeno vrijeme bez provođenja javnog oglasa, a sporno je bilo i to da se nisu vršili obračuni za plaće na osnovu radnog vremena uposlenika, iako je to osnova za obračun plaća. Pojednostavljeno rečeno, plaće su se dijelile bez nekog posebnog kriterija.