Tri decenije poslije rata u Bosni i Hercegovini svjedočimo društvenoj i pravnoj prekretnici u borbi za jednaka prava i jednake mogućnosti bosanskohercegovačkog društva. Jučer su vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojile Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata, koji treba da osigura adekvatnu zaštitu civilnih žrtava rata, s obzirom da je takva zaštita, 30 godina unazad, nedostajala. Danas su djeca rođena iz čina ratnog silovanja prepoznata kao posebna, jednakopravna kategorija društva, te su im dodijeljena prava koja im nisu bila dostupna od njihovog rođenja.

Komentarišući ovaj historijski iskorak, Alen Muhić iz Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ rekao je: „Za mene je ovaj Zakon itekako važan. Prvi put sam progovorio sa svojih 9 godina, danas imam 30 i otac sam dva sina. Sretan sam što je došao dan da predstavnici vlasti konačno čuju naš glas, glas pravde i ravnopravnosti. U momentu kada država stane uz tebe i kad svojim zakonima pokaže da si ravnopravan član društva, onda i borba protiv društvene stigme i diskriminacije postaje lakša i učinkovitija. Neka nam ovaj zakon bude opomena da ne smijemo kreirati društvo i sistem koji podržava ratne zločine, a zanemaruje žrtve. Neka nam ovaj zakon bude opomena da moji sinovi ne smiju naslijediti ovu društvenu stigmu. Moja djeca i ja zaslužujemo život oplemenjen demokratskim vrijednostima i vrijednostima ljudskih prava.“

Ajna Jusić, Predsjednica Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ zahvalila je svima koji su učestvovali u ovoj dugogodišnjoj borbi: „Hvala svima koji su podržali ovu borbu, hvala vam što ste naše progovaranje o istini učinili vidljivim. Ali, prvenstveno hvala našim heroinama preživjelim ratnog seksualnog nasilja, našim majkama što su utkale put borbe za prava civilnih žrtava rata. Hvala nama, djeci rođenoj zbog rata. Želimo istaći da smo od samog početka naglašavali da je naša borba bazirana na odgovornosti. Odgovornost države je da osigura život bez diskriminacije, jednake mogućnosti i dostojanstveno koračanje suverenom, teritorijalno određenom Bosnom i Hercegovinom. Također, ovim putem želimo istaći da ovo nije i nikad neće biti tema za političko trgovanje i prepucavanje. Ovo je tema na kojoj smo mi, djeca rođena iz čina ratnog seksualnog nasilja zajedno sa majkama, preživjelim neumorno radili kako sa prošlom Vladom, tako i sa sadašnjom. Ovo je tema zbog koje smo ogolili naše najbolnije u društvu kako bismo pokazali najistrajnije i najhrabrije što nosimo u sebi, za sebe, za društvo, za našu djecu. Za Bosnu i Hercegovinu, prkosnu i voljenu. U ratu se nažalost trgovalo ljudskim životima i tijelima, ali ono što se desilo djeci rođenoj zbog rata bilo je trgovanje njihovim ljudskim pravima u dobu mira. I u tome leži odgovornost svakog od nas koji smo direktni učesnici i učesnice u kreiranju ovakvog sistema u kojem živimo. Neka ovaj zakon opomena za budućnost ove države, neka ovo bude opomena da se zaista nikad nikom više ne ponovi.“

Sluh za stvarne potrebe društva

Društvena nevidljivost ove kategorije društva prekinuta je zahvaljujući civilnom sektoru, a predznak “pravna nevidljivost” izbrisali su predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti Federacije Bosne i Hercegovine. Usvajanje ovog zakona još jednom je potvrdilo da vlast mora imati sluha za stvarne potrebe društva, a civilnom sektoru dalo na znanje da je saradnja svih stubova društva neophodna kako bi se postigli rezultati koji odgovaraju postavljenim zahtjevima demokratskog društva.

Midheta Kaloper, predsjednica Udruženje žrtava rata Foča 92-95 pozdravila je usvajanje Zakona o civilnim žrtvama rata na nivou FBiH: Posebno pozdravljam uvođenje nove kategorije tj. djece koja su rođena iz čina silovanja. Hvala ministru gosp. Deliću i njegovim saradnicima koji je imao izuzetan sluh za ovu populaciju. Usvajanjem ovog zakona, dokazano je da se sve može kada imate dobre sagovornike iz institucija vlasti, a i NVO sektora. Činjenica je da se predugo čekalo, trideset godina. Iskazujem žaljenje što mnoge heroine nisu dočekale ovaj zakon i prava koja im pripadaju. Nadam se, da će stupanjem na snagu ovog zakona država prestati da nas smatra socijalnim slučajevima, te da će se sva prava navedena u ovom zakonu poštovati u cijeloj FBiH. Naravno, pred nama je i dalje borba da se isprave mnoge stvari (nepravde) koje do sada nisu urađene, a i samo praćenje implementacije zakona na svi kantonima. Važno je istaknuti da se ukida zabrana korištenja ostvarenog prava ukoliko korisnik prava napusti BiH duže od tri mjeseca, što je raniji zakon predviđao.

Borba za društvo jednakih vrijednosti nije stala danas. Zakonom smo samo otvorili prostor u kojem pozitivne, vidljive promjene u životima civilnih žrtava rata, kao i posebne kategorije – djece rođene zbog rata, tek treba da uslijede, što će se desiti dosljednom i adekvatnom implementacijom zakona u svim kantonima F BiH. Danas ipak jeste postavljen novi demokratski standard koji će imati odjeka u cijelom svijetu. Iako je Skupština Brčko distrikta BiH prošle godine napravila prvi značajan korak u BiH i omogućila djeci rođenoj zbog rata priznanje statusa u okviru Zakona o civilnim žrtvama rata, to priznanje je ostalo na simboličnom nivou. Upravo ovdje i leži revolucionarnost i unikatnost Zakona F BiH: u činjenici da su ovim pravnim aktom zaštićena djeca rođena iz čina ratnog silovanja kao posebna kategorija društva, sa dodijeljenim pratećim pravima.

Uvažavanje ove kategorije

Merjem Muhadžić, Udruženje „Zaboravljena djeca rata“, naglašava da Zakon predstavlja prekretnicu u bosanskohercegovačkom društvu: „Usvajanje Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata Federacije Bosne i Hercegovine ne daje samo pravno priznanje postojanja ove kategorije društva, već se bosanskohercegovačkom društvu stavlja na znanje da je neophodno uvažiti postojanje ove kategorije društva kako bi se približili idealu društva jednakih vrijednosti. Ovaj zakon predstavlja važnu prekretnicu na misiji građana i organa vlasti upravljenoj ka implementaciji najvažnijih međunarodnih dokumenata iz oblasti ljudskih prava čijih je Bosna i Hercegovina članica. Naša država danas je postavila pravni standard koji će itekako poslužiti kao smjernica, a i lekcija za druga konfliktna i post-konfliktna društva širom svijeta. Potvrda postojanja djece rođene kao posljedica rata u formi zakonske odredbe, rezultat je hrabre borbe djece rođene iz čina ratnog silovanja da njihovo postojanje dobije pravno priznanje. Ovom borbom, djeca rođena zbog rata poslala su snažnu poruku koja govori da oni nisu djeca neprijatelja, već prijatelji sistema i bosanskohercegovačkog društva.“

Pravna savjetnica TRIAL International u BiH, Ajna Mahmić, također je komentarisala značaj Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u F BiH: „Ovaj Zakon predstavlja rezultat naše zajedničke borbe ka prepoznavanju i adresiranju patnje civilnih žrtava rata u Federaciji BiH. Pored unapređenja obima prava za korisnike, donošenje Zakona postavalja snažne temelje za poticanje empatije, razumijevanja i pomirenja unutar našeg društva. Iako se na Zakon čekalo dugi niz godina te isti ima i svoje nedostatke, radujemo se pozitivnim promjenama koje on donosi.“