Trenutno stanje u Kantonalnoj bolnici u Bihaću je zadovoljavajuće. Radi se na interpersonalnim odnosima, urađena je analiza kadrova kako bi se vidjelo gdje stvari ne funkcionišu, nakon čega su određeni medicinski radnici upućeni na edukacije. Planirano je po završetku edukacija da se rade procedure za koje do sada nisu bili osposobljeni u ovoj zdravstvenoj ustanovi - izjavio je Feni v.d. direktora Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijankić“ dr. Ermin Goretić.

Pokrenuta je, kako je rekao, nabavka određenih aparata kako bi proširili usluge u Kantonalnoj bolnici u Bihaću, a radi se o biološkoj terapiji zbog koje pacijenti iz Bihaća moraju odlaziti u Sarajevo i isti dan se vraćati.

Naporan proces

-To je naporan proces i želimo, prije svega, olakšati samim pacijentima jer je to naporan put, ali i smanjiti finansijske troškove. U procesu smo otvaranja kabineta za biološku terapiju za što su već dvije medicinske sestre osposobljene te planiramo uskoro početi s radom - najavljuje Goretić.

Također, planiraju do nove godine nabaviti dijagnostičko-terapijski bronhoskopski aparat, s obzirom da se pacijenti upućuju u Sarajevo na kliniku Podhrastovi da bi im se uradila bronhoskopija. Jedna od doktorica s Plućnog odjela je prošla edukaciju, a jedan doktor i medicinski tehničar se spremaju na edukaciju nakon čega bi se mogao oformiti kabinet za bronhoskopiju.

Finansijske uštede

- Na taj način ćemo ostvariti određene finansijske uštede i ujedno pružiti bržu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu pacijentima s područja Unsko-sanskog kantona. Također smo u procesu nabavke jednog potpuno novog laparoskopskog stuba za potrebe operacijskih sala – kaže Goretić.

U toku je i realizacija projekta obnove zgrade Kasindol i zgrade Psihijatrije. Raspisuje se i treći javni poziv jer se na prethodna dva niko nije prijavio. Sredstva za realizaciju ovog projekta osigurala je Vlada Federacije BiH u iznosu od dva miliona i 200.000 KM za zgradu Kasindol i milion KM za zgradu Psihijatrije.

Što se tiče medicinskog kadra, Hirurgija 2 uopšte nije u funkciji iz razloga što nema dovoljno medicinskih sestara da obavljaju taj posao. Iz Kantonalne bolnice u Bihaću zabilježeni su brojni odlasci u inostranstvo, uprkos tome što su, kako navodi Goretić, plate povećane u visini od 300 do 400 KM.

- Dosta medicinskog kadra je već u starijoj životnoj dobi, dosta ih ima rješenja o drugostepenoj invalidnosti po osnovu koje mogu ostati raditi, ali ne mogu raditi u smjenama i ne mogu da rade teže fizičke poslove. Ne možemo očekivati od medicinskih sestara koje su u dobi 60 godina da rade i daju doprinos kao one u dobi od 20 godina. Tu je došlo do planskog popunjavanja određenih odjela, a imat ćemo još potreba za medicinskim kadrom. Uspjeli smo na taj način da organizujemo rad za vrijeme godišnjih odmora kako bi sve funkcionisalo u najboljem redu - podvlači Goretić.

Kako je kazao, određeni kadar je primljen na probni rad u trajanju od šest mjeseci, a stav menadžmenta je da će onima koji zadovolje kriterije načelnika odjela i glavnih medicinara te ukoliko bude potrebe za ustanovu i ne bude finansijskih opterećenja, biti ponuđeni ugovori za zasnivanje stalnog radnog odnosa.

Kada je u pitanju finansijsko stanje, ono se periodično popravlja i ustanova se trenutno nalazi u fazi konsolidacije i restrukturiranja. Vlada Federacije BiH se obavezala na podršku konsolidaciji finansijskog stanja Kantonalne bolnice u Bihaću sa 18 miliona KM, kroz period od tri godine 2022-2024. godina. Svake godine po šest miliona KM.

Utrošak sredstava

-Za prošlu godinu smo već utrošili šest miliona KM koja su doznačena od Vlade Federacije BiH i svih šest miliona KM otišlo je dobavljačima za hranu, lijekove i ostala akumilirana dugovanja. Cilj je poboljšati solventnost i likvidnost kroz ovu konsolidaciju. Pored toga, Vlada i Skupština USK-a kao osnivač Kantonalne bolnice su se obavezali da će kroz period 2022-2027. godina u Kantonalnu bolnicu uložiti određeni dio sredstava za zanavljanje medicinske opreme i adekvatnije funkcionisanje ustanove. Također, podatak je da naša vlada subvencionira sa milionom KM godišnje specijalizante i subspecijalizante, odnosno edukacije našeg kadra - ističe Goretić.

Pored toga, izvršena je nabavka novog magneta čija cijena iznosi skoro dva miliona KM. Magnet je instaliran, prošao je i testnu fazu i uskoro se očekuje njegovo puštanje u rad. U međuvremenu je došlo do prestanka rada starog magneta i u toku je procedura javnih nabavki za njegovu reparaciju. Nakon što bude zamijenjen dio koji je tehnički neispravan, ovo će biti, kaže Goretić, jedina zdravstvena ustanova u regionu koja ima dva magneta.

-Javnost treba da zna kako je medicinska oprema izuzetno skupa i ima svoj rok trajanja, te nakon određenih sati korištenja dolazi do određenih problema. Mi smo 2013. godine austrijskim kreditom zanovili određenu opremu, međutim zbog vremena i broja pacijenata koji se obrne u toku jedne godine, dolazi do određenih oštećenja. Trenutno najveći i gorući problem je osmoza na dijalizi, gdje nam je u par navrata tokom proteklog mjeseca došlo do potpunog prestanka rada dijaliznog centra. Ta osmoza je stara oko 20 godina i zahtijeva nabavku novog sistema. Kada je u pitanju zamjena osmoze, cijena nove iznosi oko 270.000 KM i mora se ispoštovati procedura javnih nabavki, kao i kod svake druge opreme, a to zahtijeva određeni vremenski period - pojašnjava on.

Što se tiče kadrovske politike, podvlači da u proteklom periodu nije vođena adekvatna briga tako da u određenim segmentima i u određenim granama imaju problema u smislu nedostatka ljekara i zbog toga su liste čekanja duge.

-Planiramo napraviti transparentnu i javnu listu čekanja, gdje će pacijenti uz zaštitu identiteta, a pod svojom šifrom, imati jasan uvid u to kad i kojom dinamikom se ispred njih odvija taj proces. Radi se o informatičkom sistemu koji će pacijentima biti dostupan na mobilnim uređajima. Dakle, prilikom zakazivanja pregleda ili operacijskog zahvata kada se uvrste na red čekanja, moći će pratiti koji su oni u tom redu čekanja i kojom dinamikom se taj proces odvija - najavljuje Goretić.

Ukazuje na određene probleme i zagušenja u pojedinim granama u Kantonalnoj bolnici, prvenstveno u Centru urgentne medicine (CUM), u koji se upućuje veliki broj pacijenata godišnje. Od tih pacijenata ogroman broj njih se zadrži na hospitalizaciji, ali se isto tako se i dobar broj pacijenata uz određenu opservaciju ili preporuku o terapijskom učinku vrati.

-Postoje hronična oboljenja koja se s vremenom pogoršavaju. Ljekari sa određenim iskustvom na hitnoj medincijskoj pomoći će to bez problema riješiti. Ali ako se tamo nalazi neki mladi ljekar, on nerado preuzima odgovornost i gleda da je podijeli s nama u Kantonalnoj bolnici što smo mi svakako dužni i obavezni preuzeti i to je veliki pritisak na interniste i na hirurške grane, te zbog banalnih stvari dolazi do zagušenja - upozorava on.

Pojašnjava da pacijenti koji ne zahtjevaju hitnu intervenciju u Kantonalnoj bolnici blokiraju proces pružanja zdravstvenih usluga te će to predstavljati problem kada su liste čekanja u pitanju. Goretić stoga najavljuje razgovore o tom problemu nivou sekundarne i primarne zaštite s resornim ministrom.

Odlična koordinacija

-Za sada imamo odličnu koordinaciju kao zdravstveni sistem, ali smatram da bi trebali uvesti određene smjernice u domove zdravlja gdje će određene procedure imati tačno objašnjene načine za rješavanje određenih pacijenata i dijagnoza - istakao je Goretić.

Precizirao je da Unsko-sanski kantona na broj stanovnika ima 300 ljekara, a isti broj pacijenata u Sarajevu ima duplo veći broj ljekara.

-Smatram da zdravstvena zaštita i generalno zdravstveni sistem u Unsko-sanskom kantonu dijelom trpi zbog nedostatka kadra, a postojeći kadar koji se isprofilira veoma brzo odlazi iz zdravstvenih ustanova u druge ili van kantona. Onda se na to mjesto prima novi mladi ljekar koji treba da stekne određeno iskustvo. Medicina napreduje svakodnevno i ako ćemo pratiti te trendove, moramo to pratiti s kadrom, opremom i sa prostorom – poručio je u razgovoru za Fenu Goretić.