Visoke temperature dovode do toga da mnogi dehidriraju, ali i prave greške kada je u pitanju rashlađivanje. Mnogi posežu za klima uređajima, pa potom izađu na vreo zrak što može biti fatalna greška.

Bivša direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, prim. dr. specijalista urgentne medicine Sena Softić-Taljanović za portal „Avaza“ je izjavila da se preporuke odnose na sve građane bez obzira na spol i životnu dob, te su skoro pa identične.

- To znači da se ne treba direktno izlagati sunčevim zrakama u periodu od 10 do 17 sati u toku dana bez prijeke potrebe. Ako građani imaju neku neodloživu potrebu, nešto da urade, preporuka je da to urade u ranim jutarnjim satima ili u kasnim popodnevnim satima kada temperature imaju incidencu pada. Preporuke se odnose i na hronične bolesnike i na ostale građane pod uslovom da misle da su zdravi. Ove temperature djeluju istovjetno na sve građane kada dolazi do proširenja krvnih sudova uslijed ove vreline, do pada krvnog pritiska i najčešće su to kolapsna dešavanja na javnim mjestima – istakla je prim. dr. Softić-Taljanović.

Konzumacija hrane i pića

Dodala je da ukoliko građani imaju potrebu izaći van u vremenu kada je najtoplije trebaju se obući adekvatno i birati materijale poput pamuka i lana. Obavezno je staviti šešir, kačket ili maramu na glavu, sunčane naočale i otvorenu obuću.

- Najosjetljivija populacija na gubitak tečnosti su lica treće životne dobi i djeca, shodno tome preporučuje se da uzimaju i kada su u hladovini dovoljne količine vode. Voda je najbolja tečnost u ovakvim situacijama – kazala je za portal „Avaza“ prim. dr. Softić-Taljanović.

Istakla je da je ishrana jako važna i da građani trebaju spremati obroke za jednodnevnu upotrebu i termički obrađenu hranu.

Naglasila je navečer, ako smo u mogućnosti, treba kvalitetno iskoristiti vrijeme i otići u šetnju na obližnje izletište.

Upotreba klima uređaja

Osvrnula se i na korištenje klima uređaja.

- Ne treba praviti drastičnu razliku između klime koja je uključena u zatvorenom prostoru i vanjske temperature. Razlika bi trebala biti od 5 do 7 stepeni između vanjske i unutrašnje temperature. Kad izlazite iz rashlađene prostorije, zastanite u predsobljima i hodnicima da se tijelo adaptira na temperaturu kada planirate izaći vani – rekla nam je doktorica.

Srčani i hronični bolesnici

- Ja ću se referirati i na srčane bolesnike, kao i na ostale hronične bolesnike koji pate od povišenog krvnog pritiska, od opstruktivne plućne bolesti, dijabetesa, nikako im ne bi im preporučila boravak na moru na ovako visokim temperaturama. Preporučila bi im da svoje godišnje odmore koriste u prvoj polovini juna ili u prvoj polovini septembra – istakla je ona.

Dodala je da i kada zdrave osobe ulaze u bazen ili more na visokim temperaturama, preporuka je da to rade postepeno, pogotovo u rijeke i jezera.

- Uslijed naglog ulaska u vodu dolazi do sužavanja krvnih sudova i to može dovesti do vrlo ozbiljne komplikacije od srčanog udara, do gubitka svjesti, do incidenta na krvnim sudovima mozga. To je vrlo, vrlo rizično - zaključila je prim. dr. Softić-Taljanović.

Inače, ona je ranije bila direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, a sada je penzionisana.