Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović, jedan od učesnika mirovnih pregovora u Dejtonu, osvrnuo se na "opću hajku na visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) koja ne jenjava u entitetu RS".
Lazović kaže kako "mnogi zvaničnici, bitni i nebitni, ne propuštaju priliku da u svakom javnom nastupu negiraju status visokog predstavnika u BiH".
- Pozivaju se na činjenicu da Vijeće sigurnosti UN-a prilikom prihvatanja gospodina Šmita za visokog predstavnika u BiH nije donijelo posebnu rezoluciju. Kao papagaji ponavljaju tu činjenicu, a izostaje adekvatan odgovor iz OHR-a kao i od političkih partija koje sarađuju s visokim predstavnikom.
Realnost drugačija
Optužbe iz RS prema Šmitu su, prije svega, politički motivirane. Realnost je drugačija. Sljedeće činjenice govore da se status visokog predstavnika u BiH ne može dovoditi u pitanje.
Prvo, u uvodnom dijelu Dejtonskog mirovnog sporazuma se naglašava značaj uloge visokog predstavnika u BiH. U članu 8. se kaže:"Strane pozdravljaju i prihvataju aranžmane koji su napravljeni u vezi sa implemantacijom ovog mirovnog rješenja, uključujući posebno one koje se tiču civilne implementacije, kao što je izloženo u Aneksu 10. (Visoki predstavnik)
Potpisnici u ime strana potpisnica su: Alija Izetbegović u ime BiH, Franjo Tuđman u ime Hrvatske i Slobodan Milošević u ime SR Jugoslavije. Između ostalog, zbog ovog potpisa aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je prihvatio Šmita kao visokog predstavnika u BiH.
Drugo, u Aneksu 10 - Visoki predstavnik - u članu 2. se kaže: "Strane zahtijevaju imenovanje visokog predstavnika, koji će biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a". Dakle, ne navodi se obaveza da će imenovanje zahtijevati i donošenje posebne rezolucije Vijeća sigurnosti već se njegovo imenovanje vrši u skladu sa, već postojećim, prethodno donesenim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.
Kina i Rusija nisu traže da se ukine mandat visokog predstavnika
Treće, s obzirom na to da u RS tvrde da Rusija i Kina ne prihvataju Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH, treba ih podsjetiti na važnu činjenicu. Prilikom davanja mandata Šmitu na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, Rusija i Kina su podnijele Rezoluciju kojom se tražilo da se mandat visokog predstavnika smanji na godinu. Dakle, nisu tražili da se ukine mandat visokog predstavnika već da se njegov mandat ograniči na jednu godinu.
Njihova Rezolucija je odbijena od svih drugih članica Vijeća sigurnosti. Ove činjenice govore da Rusija i Kina prihvataju status visokog predstavnika u BiH, ali su smatrali da mu se mandat treba vremenski smanjiti. Sve ove činjenice jasno govore da Kristijan Šmit ima podršku Vijeća sigurnosti UN-a i da se njegova pozicija visokog predstavnika u BiH ne može dovoditi u pitanje - navodi Lazović.
