Dok predlagači Rezolucije o osudi genocida u Srebrenici u Narodnoj Skupštini RS vjeruju da je ona prilika za katarzu i izgradnju mira, pojedini delegati unaprijed joj se protive, piše Detektor.
Inicijativu da se osudi genocid u Srebenici poslali su samostalni poslanici u NSRS-a Ramiz Salkić i Amir Hurtić, koji smatraju da je na 28. godišnjicu genocida i gotovo isto toliko vremena od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, pravi trenutak da se Narodna skupština očituje o Srebrenici i drugim ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini.
Katarza i preduslov za izgradnju trajnog mira
Prema Salkićevim riječima, usvajanje ove rezolucije predstavljalo bi katarzu i preduslov za izgradnju trajnog mira, povjerenja i stabilnosti u BiH, a inicijativa, između ostalog, ima uporište i u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
- Evropski parlament je čak prije 14 godina donio sličnu rezoluciju i parlamenti mnogih zemalja, što nameće obavezu da uradi i Narodna skupština jer mi svi u BiH težimo da budemo dio demokratskog svijeta - dodao je Salkić na predstavljanju inicijative koju je već predlagao 2015. godine, ali ju je Kolegijum NSRS-a odbio uvrstiti na dnevni red.
Hurtić je naveo da je sjećanje na genocid u Srebrenici i ratne zločine u BiH potrebno ugraditi u zajedničko pamćenje, u temelje proširenja Evropske unije na prostore Zapadnog Balkana, te se ne smije pristati na stereotip o kolektivnoj odgovornosti jednog naroda.
- Želja je da se ovom rezolucijom pokrene proces skidanja kolektivne odgovornosti za genocid i druge teške ratne zločine s naroda iz kojeg potiču počinioci genocida i drugih ratnih zločina - naveo je Hurtić.
Izgradnja trajnog mira
Navodi da bi se tako pokazalo opredjeljenje Narodne skupštine Republike Srpske da gradi trajni mir i podržava aktivan rad istražnih i pravosudnih organa na procesuiranju osumnjičenih za genocid i druge ratne zločine.
- Srebrenica nije samo 11. juli. Srebrenica je jučer, danas, sutra i za vijek vijekova. To je naš DNK, naša rana, i obaveza funkcionera iz reda bošnjačkog naroda da opominjemo, težimo i tražimo istinu - zaključio je Hurtić.
U Rezoluciji, koja ima devet tačaka, navodi se da Narodna skupština Republike Srpske podržava i prihvata sve presude koje su donesene pred Međunarodnim krivičnim sudom i, uz osjećaj pijeteta i poštovanja za svaku civilnu žrtvu pojedinačno, a posebno za žrtve genocida, upućuje izvinjenje i sućut porodicama žrtava.
Nenad Stevandić, predsjednik NSRS-a je rekao da srpski narod neće dozvoliti da se bilo kakve presude upotrebljavaju protiv njega i Republike Srpske, kao i da su predlagači “dobili dobili zadatak da remete dobre međunacionalne odnose i lansiraju teme o kojima ne postoji saglasnost u BiH“.
Presudama je utvrđeno da je u Srebrenici u julu 1995. godine tokom počinjenja genocida ubijeno više od 7.000, pretežno muškaraca i dječaka, a prognano više od 40.000 žena, djece i staraca.
"Dodavanje ulja na vatru"
U ponovnom kontaktu, Stevandić je novinarima Detektora rekao da nije vidio Rezoluciju, te da će se izjasniti o njoj kad je pročita.
- Ako bude poslovnički propisana i uredna, ona će biti na sjednici Kolegijuma i to je stvar pravne procedure. Mi inicijative ne odbacujemo, nego ih razmatramo i kada je budemo razmatrali i kada se ja lično upoznam s njom i dobijem pravne savjete, staviću je na sjednicu Kolegijuma i on će odlučivati da li će ona biti na dnevnom redu - izjavio je Stevandić.
Njemu se, kako je rekao, čini da inicijativa ima za cilj da doda ulje na vatru “koja se zapalila oko OHR-a i Ustavnog suda“.
Detektor je ranije pisao o odlukama NSRS-a o nepoštivanju odluka visokog predstavnika, kao i o usvajanju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji predviđa da se odluke najviše sudske instance neće primijenjivati na području entiteta.
Teška pitanja
Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je poništio ove odluke i nametnuo izmjene Kirivčnog zakona BiH koje se odnose ne nepoštivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Srđan Mazalica, kazao je da nema potrebe da se usvaja ovakva Rezolucija, jer takve stvari otvaraju teška pitanja za oba naroda.
- Pitanje Srebrenice i Bratunca, to jeste zločina nad Srbima u Podrinju, koji su prethodili dešavanjima u Srebrenici u julu 95., teška su pitanja i za Srbe i za Bošnjake, i možda je najbolje u ovoj sad situaciji, kada imamo borbu za ustavnu poziciju Republike Srpske, da se ne otvara bilo kakva rasprava o karakteru prošlih događaja“, smatra Mazalica i dodaje da je, bez obzira što se inicijatori Rezolucije pozivaju na pomirenje, za njega taj proces propao jer nije bilo volje, “posebno sa bošnjačke strane, da se suoče sa svojim zločinima“.