Arhiv Federacije BiH u znak sjećanja na genocid u Srebrenici otvorio je danas u atomskom skloništu na Ciglanama, u Sarajevu, izložbu pod nazivom “Underground-Pod zemljom”, koja je pored fotografija upotpunjena sa orginalnim ličnim predmetima žrtava, te autentičnim audio i video materijalima.

Izložba sadrži 30 fotografija iz 14 masovnih grobnica, iz fundusa Arhiva FBiH i Memorijalnog centra Srebrenica, kao i predmete žrtava pronađenih u masovnim grobnicama, a bit će otvorena do 11. jula.

"O Srebrenici šute"

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, otvarajući izložbu, kazao je da se bol ne može porediti s bolom porodica žrtava, s preživjelim Srebreničanima, ali da je obaveza svih da budu uz njih, da s njima suosjećaju, da im budu iskrena podrška u njihovoj nepokolebljivoj borbi za pravdu i istinu.

- Govoriti o Srebrenici uvijek je teško i emotivno. Svake godine uoči 11. jula postajem svjestan koliko je teško preživjelim Srebreničanima još jednom da sve iznova proživljavaju. O Srebrenici šute, ne govore samo zločinci, kukavice i neljudi. Zapravo govore lošim jezikom, zlim namjerama i otrovnim riječima - kazao je.

Premijer Nikšić je naglasio da još i falsifikuju činjenice, vrijeđaju sjećanje na žrtve, pa i tako provode nasilje i nad preživjelima, njihovim srodnicima.

Ljudske sudbine

Dodao je da izložba podsjeća na bitnu činjenicu, a to je da kada se govori o stradanju, genocidu i žrtvama, ne govori se o brojevima, već o ljudima, ljudskim sudbinama.

- Govorimo o životima otrgnutim na najbrutalniji način iz zagrljaja njihovih najmilijih. Predmeti izloženi ovdje svjedoče o ubijenim ljudima, ali i o ubijenoj ljudskosti u onim koji su počinili ovo zlo - kazao je.

Nikšić je naglasio da je jedini način da se pobijedi zlo,da se svi sjećaju žrtava, Srebreničana.

- Svaka žrtva Srebrenice je naš bližnji, naš srodnik, to su naši ljudi čiji je jedini 'grijeh' bio njihovo ime i prezime, zbog kojeg su nemilosrdno ubijeni. Naša obaveza je da nadglasamo laž istinom, da nadjačamo mržnju borbom za pravdu, da zaborav ništimo sjećanjem, ali i da politike zla porazimo podrškom i brigom o preživjelima, poštovanjem i razumijevanjem njihove boli i trauma koje nose. Oni su živi svjedoci stradanja. Mi smo tek posmatrači. Ali svi u bolu stojimo zajedno. Kao i danas ovdje - kazao je.

Dodao je da su u izložbu koju organizira Arhiv Federacije utkani ostaci onoga što je nekad bio život.

Tvrdi da to nisu samo predmeti, već nastavci života, posljednje i jedine uspomene na nasilno oteto pravo na život, na budućnost.

- Ubistva, mučenja, zarobljavanja, silovanja - jasno su presuđena kao genocid. Nećemo ići naprijed dok svi to ne prihvatimo, dok se ne suočimo s time. Suočavanje sa zlom, njegovo imenovanje i odbacivanje ideologije zla je jedina opcija za sve ljude u BiH. Srebrenica živi u svima nama - kazao je.

Negiranjem genocida , dodao je, danas opet oni koji to čine negiraju čovječnost svih onih u čije ime navodno govore.

Smatra da je tužno i ljudski neprihvaljivo što i tri desetljeća nakon jula 1995. neko još ima hrabrosti i drskosti da negira genocid, prvi nakon strahota Drugog svjetskog rata.

- Nažalost, i to je naša borba. I ljudska i politička, od koje ne odustajemo, a njihova sramota. Historija je donijela svoj sud i on je neumoljiv. Mi ćemo već naredne sedmice u Potočarima obilježiti još jednu tužnu godišnjicu. Majki koje ukopavaju svoje sinove, muževe, očeve i braću sve je manje među nama. Neke nisu ni dočekale dženaze. Pravdu još manje - kazao je.

Kako godine prolaze., dodao je, riječi postaju suvišne, a misao o namjeri i pokušaju uništenja jednog naroda i pogubnosti zločinačke politike jača u mislima onih koji savjesti imaju.

- Zapravo, tišina bijelih nišana je najglasnija i najjasnija poruka i svjedočanstvo. Na nama ostaje da se u Srebrenici borimo da život ipak nadvlada uništenje, da obnova nadjača rušitelje - kazao je.

Pobjeda Bosne i Hercegovine kao države jednakih ljudi, poručio je Nikšić, njihov je poraz.

- Življenje Bosne i Hercegovine kao multietničke zemlje svih nas smrt je njihove ideje. Uz sjećanje na naše žrtve zato još jednom poručimo, neka nam živi Bosna i Hercegovina u čiji opstanak je utkana herojska borba i stradanje Srebrenice kao vječiti podsjetnik i opomena svima nama - zaključio je Nikšić.

Velika uloga 

Direktor Arhiva FBiH Hajrudin Ćuprija kazao je da arhivi imaju izrazito veliku ulogu u stvaranju kolektivnog identiteta jednog društva te da imaju moć nad oblikom i smjerom povijesnog učenja, kolektivnog pamćenja i nacionalnog identiteta.

- Uzevši u obzir da živimo vrijeme borbe za narativ o počinjenom genocidu nad Bošnjacima smatramo da je jako važno da damo naučni odgovor na kvazi-naučne projekte i rezultate tih nenaučnih istraživanja i falsificiranja naše bliske prošlosti. To smatramo i moralnom obavezom prema žrtvama, ali i prema generacijama koje će doći poslije nas - kazao je.

Iz tog razloga je, dodao je, Arhiv Federacije u saradnji sa Memorijalnim centrom u Srebrenici pripremio izložbu pod nazivom ,,Underground-Pod zemljom".

Ćuprija je podsjetio da je za samo sedmicu dana, Vojska Republike Srpske pogubila više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka u Srebrenici i oko nje te da je više od 25.000 žena i djece, od kojih su brojne prijavile silovanje i zlostavljanje od vojnika Vojske Republike Srpske, istovremeno deportovano.

- U julu 1995., VRS je pokušala sakriti zločine sahranjujući tijela žrtava Srebrenice u niz primarnih masovnih grobnica u blizini mjesta pogubljenja. Javno otkriće ovih masovnih grobnica, međutim, potaknulo je još složeniju operaciju prikrivanja zločina između augusta i novembra 1995. godine - kazao je.

Tokom tog perioda, dodao je Ćuprija, Vojska Republike Srpske je ekshumirala tijela iz većine primarnih grobnica, i to u jako organizovanoj i sistematskoj operaciji, i prevezla ih na mjesta sekundarnih grobnica.

- U nekim slučajevima, VRS je ekshumirala tijela pokopana u tim sekundarnim grobnicama, transportirala ih i treći put ih pokopala u tercijarne masovne grobnice. Sistemski proces pljačke masovnih grobnica i naknadno premještanje posmrtnih ostataka u sekundarne i tercijarne lokacije u pokušaju zataškavanja masovnog ubojstva fenomen je koji izvan konteksta bosanskog genocida nije viđen nigdje drugdje u svijetu - kazao je.

Ćuprija je naglasio da su akciju zataškavanja prvobitno potajno izvršile inžinjerske jedinice zvorničke i bratunačke brigade koje su djelovale pod rukovodstvom Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.

- Međutim, kada se su vojni resursi pokazali nedovoljnim za ogroman zadatak koji je pred njima, čelnici RS-a bili su primorani da koriste civilnu radnu snagu i infrastrukturu u svom zločinačkom poduhvatu, uključujući javna komunalna poduzeća iz Zvornika i Bratunca - kazao je.

Na području srednjeg Podrinja, pojasnio je Ćuprija, pronađena je i ekshumirana 81 masovna grobnica s posmrtnim ostacima osoba ubijenih u genocidu počinjenom u ljeto 1995. godine na području Srebrenice.

Ćuprija kaže da je izložba pod nazivom "Underground-Pod zemljom" smještena u atomskom skloništu - pod zemljom, s ciljem da se pokuša približiti događajima koji su predhodili genocidu putem autentičnih audio snimaka, te ukazati na razmjere genocida prikazivanjem slika i predmeta žrtava pronađenih u grobnicama na širem području Srebrenice, odnosno Podrinja.

- Zašto smo izložbu nazvali imenom 'Pod zemljom' i postavili je ispod zemlje - da osjetimo bar na trenutak mrak i podzemlje, da se zapitamo koliko neispričanih priča zemlja bosanska krije, koliko sinova, kćeri, očeva i majki krije za čijim kostima njihovi najmiliji još tragaju, da osjetimo posljednje trenutke nevino ubijenih Srebreničana prije nego je utroba bosanska postala njihovo vječno stanište. Da uzmemo pouku mi koji danas izlaz iz podzemlja imamo da ćemo se obavezati da nikada genocid u Srebrenici nećemo zaboraviti, da ćemo ga braniti od negatora i da nećemo dozvoliti da se više ikada u Bosni i Hercegovini ponovo dogodi - zaključio je Ćuprija.

Mehmed Pargan, savjetnik člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, kazao je da su u Bosni i Hercegovini nad Bošnjacima, kroz historiju vršeni masovni zločini, ali da oni nisu adekvatno dokumentovani te da čak i ono što je dokumentovano, nije sudski procesuirano.

- Danas imamo državu. Njene institucije i važne ustanove koje se bave istraživanjem, dokumentovanjem i prezentiranjem prikupljenih podataka, i pored sinhronizovanih opstrukcija, rade odgovorno i predano - kazao je.

Tvrdi da je trebalo skoro tri decenije poslije genocida da se vlastiti resursi stave u punu funkciju.

- Danas, zahvaljujući vlastitim snagama i sposobnostima, možemo govoriti o Memorijalnom centru Srebrenica kao ustanovi od državnog značaja, koja uživa povjerenje i poštovanje i na Istoku i na Zapadu - kazao je.

Mnogi smatraju da je, dodao je, genocid u regiji Srebrenica, najbolje istraženi zločin u historiji, sa najviše dokumenata.

- Bosna i Hercegovina tek ulazi u fazu kada će adekvatno moći odgovoriti na tu činjenicu. Memorijalni centar je postavio važne pretpostavke za budućnost, a pred nama svima je mnogo mogućnosti, poput one da Srebrenica postane evropski centar za istraživanje genocida i holokausta, u kojem će djelovati desetine instituta, univerziteti i arhivi - kazao je.

Na svima je, smatra on, da Srebrenicu učine mjestom u koje će htjeti da dođe svaki istraživač zločina u svijetu, mjesto koje će modernu civilizaciju naučiti da mora spriječiti svaku primisao da se na bilo kojem mjestu može desiti genocid.

- A Srebrenica pri tome mora biti mjesto koje daje šanse za kvalitetan život, jednakopravnost, slobodu u djelovanju i odlučivanju - kazao je.

Veza sa prošlošću 

Istakao je da je izložba veza sa prošlošću.

- U ovim danima se širom svijeta organizuju izložbe, promocije knjiga, projekcije filmova, konferencije i simpoziji. Srebrenica je postala planetarno poznata. Imamo obavezu da iz te činjenice crpimo mogućnosti. Prije svega da živi mogu tamo živjeti - zaključio je.