Trenutne vremenske prilike i dugotrajne padavine odgovaraju samo kišnim glistama i proizvođačima struje, pa su cijene megavat-sata u pojedinim državama Evrope proteklih dana imale čak i negativan predznak. U praksi je to značilo da su potrošači u Nizozemskoj, naprimjer, trošeći struju u određenim terminima, mogli i zaraditi.

Prof. dr. Nedim Suljić, univerzitetski profesor, voditelj Centra za energiju na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli i član Internacionalne akademije nauka i umjetnosti BiH, ovakav scenarij u BiH smatra nemogućim.

Fleksibilni ugovori

- Građani EU uglavnom imaju tzv. fleksibilne ugovore o isporuci električne energije, tako da su zbog veoma dobrog hidrološkog i perioda s intenzivnijim vjetrovima u pojedinim državama proizveli viši procent struje u odnosu na potrošnju. To se, međutim, može negativno odraziti u periodima smanjene proizvodnje. U BiH s tri elektroprivrede imamo fiksne ugovore, tako da naši građani ne mogu očekivati da im država, odnosno distributeri plaćaju da troše električnu energiju - kazao je prof. dr. Suljić.

Uprkos povoljnim hidrološkim prilikama, zbog prognoza da će ljeto biti vrlo sušno, prof. dr. Suljić smatra da se na hidroelektranama mora voditi računa o akumuliranju dovoljnih količina vode za proizvodnju struje u julu, avgustu i septembru.

- Uprkos trenutnim okolnostima, nije realno očekivati pad cijena električne energije u BiH jer smo najvećim dijelom oslonjeni na proizvodnju iz termoelektrana, odnosno iz fosilnih goriva. Prije bih očekivao rast cijena krajem ove ili početkom naredne godine zbog sve manje proizvodnje uglja, loših uvjeta u rudnicima u FBiH, stanja naših termoelektrana i očekivane loše hidrološke sezone od jula do kraja septembra - istakao je prof. dr. Suljić.

Decenijama kradu

Kao član tima eksperata Vijeća ministara BiH koji se do 2018. godine bavio ovim problemom, podsjeća da Srbija s HE Bajina Bašta i Zvornik od BiH već decenijama krade struju.

- Na HE Zvornik 49,8 posto hidroakumulacije se nalazi na bh. strani, a 50,2 posto na srbijanskoj, dok je na HE Bajina Bašta 67 posto na strani BiH, a samo 33 posto na srbijanskoj. Međutim, sva proizvedena električna energija od 1992. godine do danas šalje se u elektrosistem Srbije. Vlasti BiH moraju pokušati dogovoriti sporazum sa Srbijom, a na koncu arbitražom i drugim pravnim koracima ovaj hidropotencijal vratiti građanima BiH i našoj privredi - potcrtao je prof. dr. Nedim Suljić.

Srbija ubire profit

Podsjetimo, prema analizi tima eksperata, od početka rada do 1. januara 2018. godine dugovanja Srbije državi BiH iznosila su 555,6 miliona za HE Zvornik, odnosno 1,86 milijardi eura za HE Bajina Bašta. Obje investicije su davno višestruko otplaćene, pa Srbija decenijama s rijeke koja pripada i BiH ubire čisti profit.

Strateškim akcionim planom za sliv rijeke Drine između država Srbije, BiH i Crne Gore usaglašeno je da se samo pravedno i prema stvarnom stanju na terenu mora dijeliti hidropotencijal, i to između država.