Kišno proljeće koje je zadesilo našu zemlju i region nikako ne odgovara poljoprivrednicima ni usjevima. Poplave, ogromne količine padavina, kao i oscilacija temperatura zadale su glavobolju poljoprivrednim proizvođačima.

Višak vlage

Na usjevima pšenice došlo je do pojave netipične bolesti, takozvane žute hrđe, koja će definitivno prouzrokovati i određene štete kada su u pitanju količine, ali i kvalitet prinosa.

To je za „Avaz“ potvrdio predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.

- Katastrofa - tako je Bićo odgovorio na naše pitanje o trenutnom stanju u poljoprivredi.

Pojasnio je da žuta hrđa nastaje s pojavom viška vlage.

- To se dešava sada. To je jesenja sjetva, za nekih 15 do 20 dana trebalo je da žanje. Međutim, tu je ta bolest, a krajnji rezultat će biti vrlo loš, umanjen i nekvalitetan rod. Na kraju će se koristiti samo za stočnu ishranu, što nije dobro. Problem je i u tome što je ta bolest zahvatila i dobar dio Hrvatske, Srbiju, sve ono odakle mi i uvozimo pšenicu, tako da ćemo, vjerovatno, imati problem s uvozom - istakao je Bićo.

Potcrtao je da je vrlo loša situacija za sve.

- Mi ionako nemamo dovoljno proizvodnje. I ovo malo sada, kada uništi ta bolest, morat ćemo se oslanjati na uvoz, a i zemlje iz okruženja su zahvaćene istim problemom. Šta će na kraju biti, to niko trenutno ne zna. A dobar dio pšenice je zahvaćen tom bolešću. Teško da postoji „lijek“, odnosno prevencija toga. To je trebalo davno da se usjevi zaštite, da se prihrane, da se dodaju aditivi za zaštitu, međutim, to su jako skupi preparati koje naši poljoprivrednici ne mogu priuštiti. Većina njih - naglasio je Bićo.

Finansijski gubici

Proizvođači se imati finansijskih gubitaka, i to kakvih, dodao je.

- I da je sve idealno, da nije ove bolesti i gubitaka zbog vremenskih uvjeta, imali bismo gubitke. Pšenica se sijala prošle jeseni, kada su bile one visoke cijene. Kupovani su inputi koji su nenormalni skupi bili, od mineralnih gnojiva, sjemena, goriva, svega... Međutim, ona se žanje u ovoj godini, a pšenica je inače bezvremenska roba, plus što je velika navala uvoza jeftine pšenice iz Ukrajine. Tako da po cijenama na berzama ona sada košta od 30 do 40 feninga po kilogramu na tržištu. To je cijena te ukrajinske, a cijena naše pšenice... Morala bi biti otkupna cijena minimalno 60 feninga da bi proizvođač bio na nuli, da pokrije koliko je uložio - kazao je Bićo.

Kukuruz, povrće...

Bićo je istakao da situacija s poljoprivrednom generalno nije dobra, ne samo kada je pšenica u pitanju.

- Ovogodišnja sjetva kukuruza i svega ostalog ide vrlo otežano, nije se ni pola uradilo što je trebalo, ne da kiša, ne daju poplave, velika vlaga... Povrće isto zaostaje, hladno vrijeme. Sve je to katastrofa. Imali smo u lijepoj našoj Krajini poplave, i ono što je bilo zasijano, voda je odnijela, pa se mora ponovo presijavati, čekati da se zemlja isuši, ponovo sijati. A ono što je bilo zasijano, zbog velike količine vlage u zemlji, sjeme je počelo da truhne, slabo klija... - istakao je Bićo.