Mjesec nakon preuzimanja dužnosti još je rano za finalne procjene, ali federalni ministar za izbjegle i raseljene osobe Nerin Dizdar kaže da postoje kvalitetne osnove za unapređenje stanja u odnosu na ono koje je zatekao.

Mnogo problema

Ministarstvo pokriva teritoriju cijele države, a nadležno je za proces povratka tokom kojeg su se često čule kritike o načinu utroška novca te izostanku efekata na terenu.

- Jedan od mojih prioriteta je izrada baze podataka koju Ministarstvo nije imalo. Tu bismo imali objedinjene podatke o svim vidovima podrške koju je Ministarstvo pružalo. Baza podataka bi bila javna, podaci bi bili svakom dostupni, koliko je koja općina, pa i pojedinac dobio sredstava i ona bi služila povećanju transparentnosti, ali i kvalitetnijem planiranju utroška u budućnosti - kaže Dizdar.

Srebrenica, Cerska, Gradačac, Gračanica, Tuzla, Stolac, Jablanica, Doboj, Maglaj, neki su od gradova koje je do sada posjetio. Slaže se s ocjenom da su povratnici do sada uglavnom bili ljudi daleko od očiju, pa tako i od srca.

- A upravo su povratnici srce BiH i svi moramo učiniti da ono kuca jače. Država je pala na tom ispitu i jedna od najvećih izdaja BiH bila je napuštanje povratka. Ne mislim samo na ovaj resor. Imao sam i na terenu primjera da ljudi ukazuju na brojne probleme, jer pojedinci su često povratnike koristili u svrhe kratkotrajne, vlastite političke promocije, a povratnici od toga nisu imali nikakve benefite - ističe Dizdar.

Vratiti kući

Brojne probleme moguće je riješiti u kratkom roku, dodaje Dizdar, te naglašava da će tokom mandata nastojati da što više bude na terenu, gdje se najjasnije uoče stvarni prioriteti.

- Povratnička zajednica je u nezavidnom položaju, ali daleko od toga da je to mrtav proces. Ne vjerujem da je građanima BiH draže seliti se u Skandinaviju nego se vratiti u svoj Stolac, Mostar, Prijedor, Banju Luku ili Zvornik. Samo treba stvoriti povoljne uvjete – stabilna primanja, sigurnost i podršku države. Mislim da to nije puno - kaže Dizdar.

Pomoć dijaspore

Podsjeća da BiH širom Evrope ima više od pola miliona građana iz druge generacije raseljenih te obećava da će Ministarstvo biti partner njihovom povratku i investiranju u domovinu kako bi zaposlili sebe i svoje bližnje.

- Oni u BiH već šalju oko četiri milijarde maraka godišnje. To su ogromna sredstva i ako bismo sredstva te lične podrške usmjerili u razvojne projekte, mislim da bi to bilo bolje i za naše građane iz inozemstva, za ljude ovdje, ali i za državu BiH - naglašava Dizdar.