NA DANAŠNJI DAN

Prije 84 godine rođena bh. pjevačka legenda Silvana Armenulić

Tokom cijele blistave karijere Silvana je uporedo s velikim novokomponovanim hitovima pjevala i snimala sevdalinke

Silvana Armenulić. Instagram

18.5.2023

Na današnji dan 1939. godine, u Doboju je rođena bosanskohercegovačka svevremenska zvijezda narodne muzike Silvana Armenulić. Njeno rođeno ime bilo je Zilha Bajraktarević, a bila je jedno od desetero djece Hajrije i Mehmeda Barjaktarevića.

Kao mala oboljela je od tada smrtonosne bolesti difterije i uspjela preživjeti, ali njen mlađi brat Hajrudin nije. Njihov otac se poslije te tragedije odao alkoholu i zapostavio porodicu pa je sav teret pao na pleća Zilhine majke.

Svirala mandolinu

Već u osnovnoj školi nastavnici su uočili Zilhin talent za muziku pa je počela da svira mandolinu, a ubrzo i da pjeva. Pjesma joj je bila spas i bjekstvo od teške situacije u porodici, te je sa 16 godina Zilha odselila kod tetke u Sarajevo, počevši da pjeva u kafani „Topola“ na Ilidži.

Imala je sreću da je zapazi legendarni harmonikaš Ismet Alajbegović Šerbo, koji ju je, oduševljen njenim glasom, htio priključiti svom orkestru. Ali, kako je bila maloljetna, za to joj je bilo potrebno odobrenje roditelja, koji su se u početku protivili, međutim, nakon upornog insistiranja, Zilha je dobila dozvolu od oca.

Postala Silvana

Preselila se Zilha ubrzo u Beograd i zablistala odmah nakon prvih snimljenih pjesama: „Sedam godina ljubavi“, „Majko, oprosti mi“, „Najljepša sam djevojčica bila“... A ključni moment u njenoj karijeri bila je 1968. godina, kada je snimila ploču s četiri hita: „Nad izvorom vrba se nadnijela“, Otišo si bez pozdrava“, „Kad ja pođem niz sokak“ i „O, jeseni, jeseni“, koja je dostigla do tada nezapamćen tiraž, prodata je u više od 300.000 primjeraka.

Tada je utisnula na ploču ime Silvana, scensko ime koje je uzela od svoje omiljene italijanske glumice Silvane Mangano, koja je u filmu „Gorka riža“ glumila lijepu Silvanu, zgodnu, ali drsku radnicu na plantažama riže u sjevernoj Italiji.

Pjevala i glumila

Silvanina nestvarna ljepota i maestralne interpretacije ostavljale su bez daha sve koji bi je čuli i vidjeli pa je ubrzo počela dobijati uloge u filmovima i serijama, od kojih je prva „Ljubav na seoski način“ režisera Dragoslava Lazića, koji ju je zapazio 1969. godine na Ilidžanskom festivalu. Glumila je i u serijama „Kamiondžije“ i „Građani sela Luga“, te filmovima „Lov na jelene“ i „Saniteks“.

U tom periodu pa sve do kraja svog života svaka pjesma koju je snimila postala je evergrin naše narodne muzike: „Šta će mi život“, „Srećo moja“, „Kišo, tiho padaj“, „Ja nemam prava nikoga da volim“, „Ostavite tugu moju“, „Grli me, ljubi me“, „Pamtiću uvijek tebe“, „Ciganine, sviraj, sviraj“, „Srce gori jer te voli“, „Rane moje“, „Sama sam“, „Ludujem za tobom“...

Tokom cijele blistave karijere Silvana je uporedo s velikim novokomponovanim hitovima pjevala i snimala sevdalinke, a često je isticala kako upravo popularne zvijezde ne smiju baciti u zaborav dobru staru narodnu pjesmu.

Saobraćajna nesreća

U mjestu Kolari kraj Smedereva, 10. oktobra 1976. godine, u saobraćajnoj nesreći poginuli su Silvana i njena sestra Mirjana Bajraktarević, koja je bila u šestom mjesecu trudnoće, te violinist Miodrag Jašarević. Brojne su misterije o toj nesreći i Silvaninoj smrti. Naprimjer, u vrijeme nesreće, kad je već uveliko trebalo da budu u Beogradu, oni su bili tek na pola puta.

Zvanični izvještaj kaže da je uzrok nesreće dijabetička koma u koju je pao Jašarević za vrijeme vožnje, a nije znao da je bio dijabetičar. Silvana je spavala na stražnjem sjedištu, a Mirjana sjedila na saputničkom mjestu.

Međunarodni dan muzeja. glaskulture.com

Međunarodni dan muzeja

Danas je Međunarodni dan muzeja, koji koordinira Međunarodno vijeće muzeja (ICOM) s ciljem da promovira dijalog između muzejskih stručnjaka i podiže svijest javnosti o ulozi muzeja u razvoju društva.

Prvi Međunarodni dan muzeja obilježen je 1977. godine i od tada ICOM svake godine poziva međunarodne muzeje da učestvuju u obilježavanju Dana muzeja, kako bi promovirali ulogu muzeja širom svijeta kroz događaje i aktivnosti o godišnjoj temi.

Svake godine u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja učestvuje sve više zemalja svijeta. 

Omer Hajam. wikipedia.org

Rođen Omer Hajam

Omer Hajam (Hajjam), perzijski naučnik, filozof, pjesnik i astronom, rođen je 18. maja 1048. godine. Bio je veoma obrazovan za vrijeme u kojem je živio, te je stekao izvrsno znanje iz medicine, filozofije, matematike, geometrije i astronomije. Osim toga, bio je i prirodno talentiran, a engleski orijentalist Tomas Hajd (Thomas Hyde) nazvao ga je kraljem mudraca i čudom svoga vremena.

Zbirka pjesama „Rubaije“ je Hajamovo najpoznatije djelo. One su tipična perzijska pjesnička forma kratkih, jezgrovitih pjesama sastavljenih uglavnom od četiri stiha u kome se rimuju prvi, drugi i četvrti stih, a treći, u pravilu, ostaje bez rime. U dva prva stiha vrlo koncizno se iznosi milje, treći dolazi kao opreka, prigovor ili paradoks, a u četvrtom je dato razrješenje - on predstavlja poentu. Rubaije su njegovali pjesnici i prije i poslije njega, ali kvalitet i ljepotu Hajamovih rubaija niko nikad nije nadmašio.

Omer Hajam je preminuo u 84. godini života, 4. decembra 1131. godine. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.