Prvi krug izbora u Turskoj prošao je bez problema, što je, s obzirom na dubinu podjela i značaj izbora, iznenađujuće, kazao je za "Avaz" politički analitičar Adnan Huskić. Tokom prebrojavanja glasova, dodaje, opstrukcija jeste bilo, ali ne i velikih manipulacija i prevara.
- Imali smo jednu paradoksalnu situaciju. Erdoan je ranije naveo da će prihvatiti rezultate izbora kakvi god oni budu. To je veoma pohvalno, s obzirom da govorimo o režimu koji je superpredsjednički, o situaciji u kojoj se ozbiljno govori o autoritarnim tendencijama u Turskoj, a onda imate takvu izjavu koja je potvrda demokratičnosti turskog naroda - kaže Huskić za "Avaz".
Tijesna borba
Novog predsjednika Turska će birati za dvije sedmice. U drugom krugu su Redžep Taip Erdoan i Kemal Kiličarolu, ali ključno pitanje je kome će otići glasovi trećeplasiranog kandidata Sinana Ogana, konzervativca i nacionaliste. On je danas najavio da će podržati opozicionog kandidata pod uvjetom da ne pravi ustupke Kurdima.
- U tom slučaju, to se mora jasno reći, mi možemo govoriti o tijesnoj borbi. Mada mislim da je Erdoan sada u definitivno boljoj poziciji - ističe Huskić.
Iz ugla BIH očigledne su simpatije pojedinih političkih krugova prema Erdoanu, posebno unutar SDA. Huskić kaže da je to posljedica dobrih porodičnih odnosa, koji se nikada nisu politički kapitalizirali kada je BIH u pitanju.
- Nikada nije iskorištena situacija da je i Dodik u dobrim odnosima sa predsjednikom Erdoanom. Nikad se nije iskoristila situacija da je Turska imala mogućnost da utiče čak i na Rusiju, pa na Srbiju. To jeste bilo korišteno u vrijeme dok je Davutolu bio ministar vanjskih poslova pa su postojale trilaterale između Zagreba, Ankare i Sarajeva ili Beograda, Ankare i Sarajeva, pa se nakon dugo vremena otkočilo imenovanje ambasadora BiH u Beogradu. To je bila konstruktivna uloga Turske sa AKP-om na vlasti. Imate samo ovaj period kada zaista rastu te autoritarne tendencije, imate uspostavu tog superpredsjedničkog sistema kada Erdoan preuzima u svoje ruke i kormilo vanjske politike - pojašnjava Huskić.
Za BiH je važno naglasiti da, bez obzira na konačne rezultate izbora, njeni građani nikad neće izgubiti simpatije Turske. Međutim, zbog same sebe, okruženja pa i na globalnom planu važno je da se ona i na planu vanjske politike vrati na nekadašnje pozicije.
Turska balansira
- Nekada je ona bila apsolutno prozapadna, bez ikakve rezerve. Sada to više nije slučaj. Ona balansira, Rusija, Ukrajina, prema istoku, direktne konfrontacije unutar NATO-a sa SAD, što je i rezultiralo ovako lošom ekonomskom situacijom. Standardni problem predsjedničkih sistema, posebno onih koji teže autoritarnim modelima, jeste da se donose odluke koje su pogrešne. Za BiH bi bilo bolje da Turska ponovo bude ona država koja je jasno prozapadno orijentisana i koja je stabilan partner unutar NATO-a. Bila bi velika stvar ako se to desi, jer Turska je država koja kontroliše ulaz u Crno more i u tom slučaju bismo imali bitno izmijenjenu geopolitičku konfiguraciju. Mislim da bi ti imalo dobre efekte i za BiH, jer slabljenje zapadnog utjecaja u regiji je loša stvar za nas - naglašava politički analitičar Adnan Huskić za "Avaz".
Njegovom protukandidatu, u sadašnjim okolnostima, ne daje prevelike šanse ali podsjeća da bi pobjedom u drugom krugu Erdoan preuzeo svoj posljednji mandat na čelu Turske. Zato je ključno pitanje hoće li redefinirati svoje vanjskopolitičke stavove, relaksirati odnose i unutar same Turske, odnosno po čemu će ostati upisan u historiji Turske, zemlje koju je vodio u važnom periodu ispunjenom problemima, padovima i uspjesima.
