U organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti ”Kulin ban“ danas je održan u hotelu Evropa akademski diskurs Počasnog člana akademije Ibrahima Žuđelovića na temu:

- Program Mira i Prosperiteta u Bosni i na Balkanu

- Blue Planet Program.

Žuđelovića je najavio diplomata Edhem Pašić koji je iznio osnovne stvari iz biografije Ibrahima Žuđelovića uspješnog Bosanca kako u BiH tako i inostranstvu a posebno u Parizu i nekada jednog od direktora Energoinvesta u vrijeme Emerika Bluma. Govoreći o svojim programima, Žuđelović kao građanin svijeta je iskazao žaljenje zbog raspada Jugoslavije, u kojoj su svi narodi živjeli u slobodi, bratstvu i jedinstvu sa velikom ličnom i porodičnom sigurnošću. 

Evropa u malom 

Jugoslavija je bila Evropa u malom, sa šest republika i dvije autonomne pokrajine, sa jednom vojskom, jednom policijom, jednim pasošem i jednom valutom i sa glavnim gradom Beogradom. Po mišljenju Žuđelovića, dosta toga se moglo unaprijediti u Jugoslaviji, a posebno pojam društvene u tačno definisanu državnu i privatnu svojinu. Jugoslavija je mogla poslužiti kao idealan model društvenog uređenja, ne samo za Evropu, već i za čitav svijet.

Nije slučajno što je Evropska zajednica 1990-e nudila donaciju od 5,5 milijardi dolara i dala prednost Jugoslaviji ka njenom priključenju bez ikakvih uslova. Milošević i Tuđman u ime Republike Srbije i Republike Hrvatske svaki iz svojih razloga su tu ponudu kategorički odbili! BiH se nakon proglašenja nezavisnosti 25. juna 1991. godine Slovenije i Hrvatske našla u poziciji da li da ostane u skraćenoj Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom ili da krene putem nezavisnosti. Tadašnje političko rukovodstvo najjače SDA se odlučilo da ne prihvate nikakvu Jugoslaviju bez Slovenije i Hrvatske. Politika bosanskih Srba predvođena SDS-om i uz pomoć što otvorenu što prikrivenu Predsjednika Srbije Slobodana Miloševića nije prihvatala put BiH u nezavisnost i uslijedila je agresija na BiH koja je rezultirala nepravednim Dejtonskim sporazumom kojim je učinjena ustavna involucija BiH. 

Prijedlozi za BiH 

Žuđelović entuzijastično daje određene prijedloge za Bosnu i Hercegovinu koji bi trebali biti kraći ili duži strateški ciljevi da se ispravi nepravda iz Dejtona. U tom smislu predlaže da se u budućnosti, ako se stvore pretpostavke za to vrati historijski naziv Bosna koji je 930 godina bio jedini naziv za današnji prostor Bosne i Hercegovine. Žuđelović kao čovjek iz privrede smatra da na državnom nivou treba osnovati veliki institut za istraživanje i razvoj u kome bi bili zaposleni eksperti svih domena i radili kako na novim tako i na već objavljenim otkrićima i na taj način usmjeravali ka otvaranju novih fabrika. Država bi po njegovom mišljenju morala rukovoditi velikim privrednim gigantima, svim elektranama, rudama, šumama, rijekama i slično.

Žuđelović smatra da treba ići u pravcu ukidanja Dejtonskog sporazuma i postizanju novog internacionalnog sporazuma za BiH koji će biti na tekovinama evropskih vrijednosti te da treba lobirati za bezuslovno učlanjenje Bosne u NATO i EU, te obezbijediti vladavinu prava, hitno izvršiti reforme sudstva, zakonodavstva, bankarstva, zdravstva i obrazovanja, odmah krenuti ka restituciji, a vaspitanje, odgoj i obrazovanje moraju biti prioritet za osnivanje zdravog društva. Pored brojnih ideja za prosperitet BiH i druge ideje poput ekološke zaštite za cijelu našu planetu su bile prisutne u današnjem izlaganju gospodina Žuđelovića. 

Razdvojiti rubrike

Na jednu od njih se osvrnuo i Predsjednik BANUK-a akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić a tiče se bosanstva podvlačeći da se u sljedećem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini mora razdvojiti rubrika nacionalno od narodnog ili etničkog jer su to različite kategorije, ističući da je Bosanac skraćenica od Bosanac i Hercegovac) oznaka za nacionalno određenje svih državljana BiH koji to prihvataju i žele, a da je pripadnost narodu vezano za zajedničke običaje, kulturu, tradiciju i slično ( Bošnjak-Bosanac, Srbin, Hrvat i ostali narodi). Također akademik Kurtćehajić navodi da se u rubrici narodnost mora obezbijediti da se pod istom etničkom skupinom trebaju podvesti i oni koji napišu Bošnjak kao i oni koji napišu Bosanac jer su to sinonimi i jednima je milije reći Bošnjak a drugima Bosanac a pripadaju istoj etničkoj skupini odnosno narodu.