Povodom Svjetskog dana slobode medija, u organizaciji Ministarstva obrazovanja Unsko-sanskog kantona održana je konferencija naziva „Mediji i obrazovanje“ u kojoj su učestvovali profesori s Univerziteta Bihać, novinari i predstavnici medijskih kuća s područja Unsko-sanskog kantona.

Profesorica Jasmina Bešlagića s Pravnog fakulteta Bihać, održala je prezentaciju o temi „Stanje zakonodavstva u oblasti medija u USK“ na kojoj su prisutni imali priliku slušati o načinima pravne i zakonodavne regulacije ove oblasti.

- Ono što je problem bh. zakonodavstva jeste što se pojedini instituti iz oblasti medijskog prava potpuno na drugačiji način reguliraju u različitim pravnim propisima, što dovodi do kolizije pravnih normi, što nije dobro ni za jedan pravni sistem. Kada je u pitanju USK, imamo važeći propis koji datira iz 1998. godine nije u međuvremenu mijenjan, a obzirom na razvoj tehnike, tehnologije i digitalizacije, slobodno mogu reći da je itekako prevaziđen i ne samo da ga je nužno mijenjati, već će biti potrebno donijeti u potpunosti novi zakon, čime će se sloboda medija zasigurno proširiti a sigurnost medijskih radnika dignuta na viši nivo – istakla je prof. dr. Bešlagić.

Evidentno je da medijski sektor u BiH karakterizira velik broj medija što je, prema mišljenju prof. Nikole Findrika, posljedica pokušaja uvođenja demokratizacije našeg društva poslije rata, odnosno američkog projekta koji nije ostvario odgovarajuće učinke.

- Prihod medija konstantno opada, što je posebno vidljivo u vrijeme pandemije koronavirusa. Ono što je još karakteristično za medije u BiH jeste snažan i konstantan politički utjecaj na razne medije, gušenje slobode izražavanja i slobode neovisnosti medija, te učestali napadi na novinare u vidu uvreda, vrijeđanja, fizičkih napada i mobinga na radnom mjestu. Kada je riječ o napadima na novinare, potrebno je zakonodavnim i drugim mjerama osigurati apsolutnu slobodu mišljenja, te poraditi na necenzuriranju medija koje je zabranjeno pozitivnim zakonskim propisima. Ali postoji i autocenzura u smislu bojazni novinara da govore o određenim temama iz straha od ugrožavanja egzistencije – smatra profesor Nikola Findrik.