Uoči Svjetskog dana slobode medija, European Newsroom (Evropska Redakcija) čiji je i Fena dio, razgovarao je s potpredsjednicom Evropske komisije Věrom Jourovom o Zakonu o slobodi medija, SLAPP (strateškim tužbama protiv medija) i općem stanju medija u Evropi.

Potpredsjednica Evropske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová izrazila je želju da Evropska unija vovi borbu za "hrabre" novinare koji riskiraju svoje živote da bi informirali, kao što je sada u Ukrajini ili u zemljama s autoritarnim režimima, te postane "centar slobode medija".

U intervjuu za European Newsroom, uoči Svjetskog dana slobode medija koji se obilježava 3. maja, Jourová je također pozvala na "dovođenje kuće u red" o ovom pitanju, budući da su mediji stub demokratskog sistema.

Odala je počast svim novinarima i medijskim djelatnicima koji riskiraju svoje živote kako bi informirali, poput onih koji su sada na ratištu u Ukrajini, koji su na prvoj liniji odbrane pod ruskim bombama, a koji su svima veoma potrebni kako bi građani znali činjenice.

Češka političarka također je rekla da misli na novinare koji rade u autoritarnim režimima i one u zatvoru. Posebno se prisjetila američkog novinara Evana Gershkovicha, kojeg je Rusija uhapsila u martu, i pozvala na kontinuirani pritisak na Moskvu da ga oslobodi jer je to nečuven napad na novinare, ali i na slobodu izražavanja.

- Želim da Evropska unija vodi borbu za zaštitu ovih hrabrih glasova i želim da Evropska unija postane ono što bih nazvala centrom slobode medija - rekla je Jourová.

No, da bi bila takav centar, Jourová je istaknula potrebu jačanja nezavisnosti medija, zaštite javnog medijskog servisa i informiranja o vlasništvu medijskih kompanija. Također bi trebala postojati transparentnost u pogledu novca koji vlasti troše na oglašavanje i medija koje za to koriste.

Evropski zakon o slobodi medija

Prošlog septembra Komisija je predložila Evropski zakon o slobodi medija (EMFA), zakon za bolju zaštitu nezavisnih medija od uticaja države. Njime se nastoji zakonski učvrstiti načelo informiranja kao javnog dobra, nakon skandala špijuniranja novinara i sumnje u nezavisnost javnih medija.

Ovaj budući zakon mnogi kritiziraju, ali Jourová tvrdi da se njime čini prava stvar upozoravajući države članice da zadrže jake i nezavisne javne medijske servise bez državnih ili stranačkih tendencija, jer je to upravo ono što vidimo u Poljskoj i Mađarskoj.

Osvrćući se na kritike zakona od strane njemačkih izdavača, rekla je da je često objašnjavala izdavačima o čemu se radi u prijedlogu. Izdavačima je bilo teško progutati da će prvi put biti regulirani na nivou EU.

Evropski parlament i zemlje članice EU-a trenutno pregovaraju o svojim stavovima o predloženom zakonodavstvu. Države članice mogle bi postići dogovor u Vijeću EU do sredine godine. Parlament bi mogao slijediti primjer u oktobru. Dvije strane tada bi morale pregovarati o zajedničkom stavu.

Ovaj prijedlog, objasnila je Jourová, također znači dobrodošlicu nezavisnim medijima koji moraju pobjeći od cenzure u svojoj domovini, zbog čega Brisel pokušava osmisliti učinkovitu pomoć za ruske novinare koji žive u egzilu u Evropskoj uniji kako bi mogli nastaviti da rade svoj posao.

Brisel smatra da se situacija pogoršala u nekoliko država članica i tvrdi da se urednička sloboda te nezavisnost u demokratskom sistemu moraju zaštititi. Kaže da je sramotno da u EU postoje novinari kojima se prijeti.

Naglasila je potrebu djelovanja, posebno u istočnoevropskim zemljama koje su članice EU, ali su u prošlosti pripadale sovjetskoj orbiti, gdje su potrebni jaki mediji kako bi se mogli suprotstaviti intenzivnoj ruskoj propagandi koja nailazi na prilično plodno tlo.

Kleveta i SLAPP tužbe

Češka advokatica, koja je bila komesarka za pravosuđe u prošlom sazivu parlamenta, također je istaknula da ne želi zloupotrebu pravosudnog sistema protiv novinara i slobode izražavanja u Evropi.

Brisel je krajem 2021. godine predložio Direktivu protiv SLAPP-a, uredbu za jačanje zaštite novinara od zloupotrebe parnica, koja je bila u zakonodavnom postupku i "nije je lako" nastaviti, priznala je Jourová, iako se nada da bi zakon mogao biti odobren prije kraja mandata sredinom 2024. godine.

Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti - poznatije kao SLAPP - tužbe su pokrenute protiv novinara, medijskih kuća i aktivista. Smatraju se posebnim oblikom uznemiravanja novinara, jer se sudski procesi u pravilu vuku godinama i od tuženika zahtijevaju ogromne količine novca i vremena.

- Uvjerena sam da novinarima mora biti omogućeno da rade svoj posao bez straha - istaknula je Jourová, također ukazujući na važnost borbe protiv dezinformacija.

- Sve je to ključno u vrijeme izbora, u vrijeme rata, ali i u normalnim vremenima, u svakom trenutku demokratija treba jaku medijsku moć. I zato radimo sve ove stvari koje su bez presedana - rekla je.

Prema godišnjem izvještaju Platforme Vijeća Evrope za sigurnost novinara, koalicije petnaest nevladinih organizacija za slobodu medija i novinarskih udruženja, koji je objavljen 7. marta, novinari i medijske kuće u Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji , Poljskoj i Srbiji sve češće tuže za klevetu.

Dezinformacije na Twitteru

Što se tiče dezinformacija na Twitteru, Jourová je rekla da prije nego što Zakon o digitalnim uslugama (DSA) stupi na snagu još uvijek postoji prostor za dijalog, navodeći da su oni zaštitnici slobode govora, zaštitnici slobode izražavanja, ali sloboda govora u EU nije neograničena.

Komisija je u februaru objavila izvještaj koji otkriva kako Twitter zaostaje u borbi protiv dezinformacija, unatoč tome što je dobrovoljno potpisao Zakon o postupanju prema dezinformacijama.

Jourová je dodala da će se, kada DSA stupi na snagu, "ovaj zakon smatrati alatom koji će platformi možda trebati da uvjeri provoditelja da čini sve kako bi ublažio rizik od dezinformacija".

Izrazila je razočaranje prema naporima društvene mreže da se suprotstavi širenju lažnih vijesti i rekla da se lično osjeća "sve neugodnije na Twitteru, u blizini neregulirane ruske agresivne propagande".

- Ne mogu predvidjeti šta će se dogoditi s Twitterom nakon što Zakon o digitalnim uslugama stupi na snagu, ali bih situaciju uporedila s vožnjom na autocesti: ako prekoračite brzinu, dobit ćete kazne i jednog dana biste mogli biti bez vozačke dozvole. Ovo je opća vizija kako će se DSA primjenjivati u budućnosti u slučajevima nepoštivanja - zaključila je Jourová u intervju za ENR.

Sadržaj teksta se temelji na izvještajima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom - ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.