Početak ruske agresije na Ukrajinu pokrenuo je i novu utrku u naoružavanju, pa je, prema analizama Instituta za mirovna istraživanja SIPRI iz Štokholma, globalna vojna potrošnja u prošloj godini dostigla iznos od 2,24 triliona dolara. Ulaganja u vojne potencijale u Evropi imala su najveći rast u posljednjih 30 godina.
Sve jasno
U regionalnim okvirima, mini utrka u naoružavanju počela je i nešto ranije, kroz odluke Srbije i Hrvatske da udvostruče budžete za svoje vojske.
Budžet Ministarstva odbrane Srbije značajno raste od 2019. godine. U 2022. je iznosio oko 1,1 milijardu, a ove godine blizu 1,4 milijarde eura. Najveći dio odnosi se na investicije.
Krajem 2021. Hrvatska je svoj vojni budžet s dotadašnjih 500-550 miliona eura uvećala na 1-1,1 milijardu godišnje. Ovaj iznos Hrvatska će izdvajati i narednih godina.
Budžet Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH neuporedivo je skromniji, a ovogodišnje povećanje s 306 na 392 miliona KM uglavnom je uzrokovano rastom plaća uposlenih.
- BiH ne ulaže u jačanje odbrambenih potencijala, već postojeći potencijali preživljavaju. Iako postoji plan modernizacije, on je nekoliko godina zamrznut. Promjene koje se tiču zanavljanja i nabavke novog oružja rezultat su isključivo vojne pomoći SAD, NATO-a i podrške koju je dala Turska u donaciji koja još nije realizirana. Ponuda za kupovinu oklopnih vozila i obuku važi već dvije-tri godine, data je u turskim lirama, ali imajući u vidu strahovitu inflaciju u Turskoj, nekih 50 miliona dolara sad se svelo na 20. Ne znam je li to rezultat nesposobnosti stručnjaka u Ministarstvu odbrane BiH da završe proces ili otezanja vlade Turske - kaže za “Avaz” vojni analitičar Berko Zečević.
Sukob u Ukrajini
Ističe kako samo dvije zemlje u regionu značajno jačaju vojne potencijale. Hrvatska ulaže manje, a Srbija mnogo.
- Donedavno je svoje težište usmjeravala na oružje ruskog porijekla, ali nakon što se u sukobu Rusije i Ukrajine pokazalo da savremena ruska tehnika - avioni, helikopteri i tenkovi - nije na nivou treće decenije 21. stoljeća, sada se okreću Kini. Posjeduju previše različitih sistema baziranih na različitom konceptu kontrole i upravljanja – ruske, kineske, francuske i one porijeklom iz JNA - pojašnjava Zečević.
Poruke Milorada Dodika
Najave kontrole granica entiteta od predsjednika RS Milorada Dodika, kaže Zečević, mogu izazvati nesigurnost, ali policija ima nadležnosti do momenta kada bi, onemogućavanjem slobode kretanja, grubo prekršila Dejtonski sporazum.
- Rata država na ovim prostorima neće biti. Neće biti ni rata entiteta u BiH. Bit će kriznih situacija. NATO u ovom momentu, nakon strategije koju je usvojio prošle godine, budno prati situaciju i ni u kom slučaju neće dopustiti da se stvori novo žarište - ističe vojni analitičar Berko Zečević.
