Na današnji dan 1906. godine, u Banjoj Luci je rođen Veselin Masleša, bosanskohercegovački književnik, novinar, partizanski komandant i narodni heroj Jugoslavije.

Poslije bombardiranja Beograda u aprilu 1941., Masleša je otišao u Crnu Goru i tamo učestvovao u pripremama ustanka. Organizirao je propagandni rad Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru i Glavnog štaba za Crnu Goru i Boku. Pokrenuo je i uređivao listove „Sloboda“ i „Narodna borba“.

U vrijeme pohoda proleterskih brigada u Bosansku krajinu, jula i avgusta 1942., bio je član Politodjela Četvrte proleterske crnogorske brigade. U drugoj polovini 1942., u selu Driniću, zajedno s Mošom Pijadom i drugim saradnicima, obnavlja list „Borba“, organ Komunističke partije Jugoslavije.

Osim s „Borbom“, Masleša sarađuje i s mnogim drugim listovima, između ostalih, s „Proleterom“, „Vojno-političkim pregledom“ i „Narodnim oslobođenjem“.

Poginuo na Sutjesci 1943.

Na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću, u novembru 1942., Masleša je održao glavni referat: "Narodnooslobodilačka borba i stvaranje Antifašističkog vijeća", u kojem je iznio historijat antifašističke borbe u svim krajevima Jugoslavije od 1936. do 1942. Tada je izabran u Izvršni odbor AVNOJ-a.

Tokom četvrte i pete neprijateljske ofanzive bio je s grupom divizija NOVJ koje su vodile borbe na Neretvi i Sutjesci. Poginuo je 14. maja 1943., kada su noću prelazili Sutjesku da bi se probili iz njemačkog obruča.

Odlukom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne narodne republike Jugoslavije, 20. decembra 1951., proglašen je za narodnog heroja.

Jedna od najuglednijih izdavačkih kuća u Jugoslaviji - Izdavačka kuća "Veselin Masleša" iz Sarajeva dobila je ime po ovom ratnom heroju, a osnovana je 10. juna 1950. godine. Godine 1995., mijenja ime u „Sarajevo Publishing“ pod kojim djeluje i danas.

Prva detektivska priča u svijetu

U filadelfijskom listu "Grahams magazin", 20. aprila 1841., objavljena je pripovijetka Edgara Alana Poa (Allan Poe) "Ubistva u Ulici Morg", koja se smatra prvom detektivskom pričom u svijetu.

Edgar Alan Poe bio je američki pisac, pjesnik, urednik i književni kritičar iz doba američkog romantizma. Njegova u to vrijeme nesvakidašnja priča „Ubistva u ulici Morg“ postigla je nevjerovatan uspjeh, a, kao i sva Poova djela, u sebi sadrži elemente horora.

Glavni lik priče je detektiv August Dupin, čiji je zadatak da riješi slučajeve ubistva koji se dešavaju u pariskoj ulici Morg. Do ovog Poovog djela nikada nije spomenuta riječ „detektiv“, pa se danas smatra da je Poov detektiv Dupin zaslužan za stvaranje kasnijih, mnogo poznatijih detektiva poput Šerloka Holmsa i Herkula Poaroa.

Vođa Ilirskog pokreta

Godine 1872., 20. aprila, u Zagrebu je umro Ljudevit Gaj, hrvatski političar, jezičar, ideolog, novinar i književnik. Gaj je bio vođa Ilirskog pokreta, koji je imalo važnu ulogu u hrvatskom narodnom preporodu.

Slovnom reformom hrvatskog jezika nastojao je da uvede za svaki fonem (glas) jedan grafem (slovo) latiničkog pisma, zbog čega se po njemu hrvatska abeceda naziva još i gajicom.

Gaj je prvi kojem je, 1834. godine, uspjelo da pribavi kraljevsku suglasnost za pokretanje hrvatskih dnevnih novina s književnim prilogom, pa su se u januaru 1835. godine pojavile „Novine Horvatske“ i njihov književni prilog „Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka“. Već naredne, 1936. godine, novine i prilog promijenile su imena u „Ilirske narodne novine“ i „Danicu ilirsku“.

Najpopularniji britanski komičar

Alfred Hotorn (Hawthorne), najpopularniji britanski komičar, poznatiji po ulozi čuvenog Benija Hila (Benny Hill), umro je na današnji dan 1992. godine.

Prvi televizijski nastupi Horton je imao 1949. u emisiji „Hi, there“, a nakon toga je počeo raditi na radiju. Šest godina kasnije, na BBC-u je angažiran za humorističnu emisiju „The Benny Hill Show“, u kojoj je nastupao sve do 1989. godine, kada je prekinuto njeno snimanje zbog pogoršanja Hortonovog zdravstvenog stanja.

U privatnom životu Horton je bio skroman i povučen. Nikada se nije ženio, iako je trima ženama ponudio brak, ali je sva tri puta bio odbijen. Najveći dio slobodnog vremena provodio je u Francuskoj, gdje je uživao u relativnoj anonimnosti te mogao izlaziti a da ga ne opsjedaju novinari i obožavatelji.