Krajnji rok za formiranje Vlade FBiH je 6. april. To znači da je ova sedmica ključna u procesu formiranja vlasti. Nominirani su novi ministri, predsjednica Federacije Lidija Bradara potpisala je odluku o formiranju Vlade, a Refik Lendo je, kako je i najavljeno, odbio dati saglasnost za imenovanje Nikšića. Zbog toga su oči mnogih uprte u visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), od kojeg se očekuje intervencija, odnosno sprečavanje blokade koju najavljuje SDA.

Greška u koracima

No, mnogi su bili iznenađeni kada je, uz Lendu, i drugi potpredsjednik FBiH Igor Stojanović u petak odbio dati potpis za formiranje Vlade FBiH, istaknuvši da je nezadovoljan pojedinim ministarskim rješenjima, te je tražio da stranke koalicije još jednom razmotre svoje prijedloge.

Ma koliko da je Stojanović u pravu o pitanju neslaganja s imenovanjem pojedinih ministara, poput Anela Kljake, protiv kojeg je 2020. CIK podnio krivičnu prijavu zbog izbornih krađa, njegova odluka da svoj potpis uvjetuje razmatranjem i promjenom pojedinih kadrova potpuno je promašena.

U parlamentarnim demokratskim sistemima predviđeno je da predsjednik, ako ste republika, ili kralj, ako ste ustavna monarhija, daje mandat za sastav vlade kandidatu koji sakupi većinu ruku u parlamentu. Ta procedura se nigdje ne dovodi u pitanje i stvar je čiste simbolike i demokratske prakse. Nije posao predsjednika ili potpredsjednika da se bavi kvalitetom ministara, nego mandatara i parlamenta.

Zloupotreba funkcije

Prvi kojima je palo na pamet da zloupotrijebe „formalnu“ mogućnost da preko predsjednika ili potpredsjednika ne daju potpis predstavniku parlamentarne većine da sastavi vladu jesu upravo SDA-ovci, koji su u paničnom strahu zbog mogućnosti gubitka vlasti, i to nakon što su prethodno kupovinom osigurali sebi većinu u bošnjačkom klubu Doma naroda FBiH.

Odbijanjem da stavi svoj potpis za novu Vladu FBiH Stojanović direktno ide naruku SDA i DF-u i legitimizira njihov pokušaj blokiranja Federacije. Naime, ako Stojanović kao potpredsjednik može blokirati formiranje Vlade FBiH argumentom da mu se ne sviđaju dva-tri ministra, onda i Lendo istom logikom može tvrditi da mu se ne sviđa svih šesnaest i da on stoga nije dužan da im omogući mandat.

Prema pouzdanim informacijama, Stojanović će na kraju ipak popustiti te, pored nezadovoljstva predloženim kandidatima, u konačnici dati saglasnost za izbor nove Vlade FBiH. Njegovo prvobitno nećkanje je, tvrde izvori, izraz nezadovoljstva zbog unutrašnjih odnosa u SDP-u i činjenica da neki njegovi prijedlozi nisu dobili podršku, no i sam Stojanović je u konačnici svjestan kakve bi posljedice moglo imati nedavanje saglasnosti za novu Vladu FBiH.

"Opravdana bojazan"

Stojanović se povodom odbijanja da da potpis za formiranje nove Vlade javnosti obratio i pismom.

- Kandidati Anel Kljako, Sanja Vlaisavljević i Almin Hopovac su kandidati za koje tražim da preispitate je li opravdana bojazan javnosti u Bosni i Hercegovini da dostojno obavljaju funkcije na koje ih predlažete - naveo je Stojanović.