U intervjuu za „Dnevni avaz“ odlazeći direktor CEFTA sekretarijata u Briselu Emir Đikić govorio je o svom mandatu, odgovoru na krizu, značaju zajedničkog regionalnog tržišta, kao i inicijativama „Otvoreni Balkan“ i Berlinski proces.

Završavate drugi mandat na čelu CEFTA-e. Možete li nam ukratko reći koji su bili ključni izazovi i postignuća ove organizacije tokom Vašeg mandata?

 Svjetska kriza

- Jedna od najvećih svjetskih kriza, koja je imala jaku trgovinsku komponentu, vjerovatno je bila i najveći izazov, ali i najveće postignuće. Telefoni su nam zvonili non-stop, ljudi su željeli znati, kao prvo, hoće li moći dobavljati osnovne namirnice i medicinska sredstva, a onda i druge proizvode od kojih su ekonomija, ali i život uopće zavisili. Uz pomoć velikog entuzijazma, uspjeli smo povezati CEFTA strane i osigurati relativno normalan protok roba među stranama. Dobili smo garanciju da će tzv. zeleni koridori biti stalno otvoreni za trgovinu, a da će zelene trake davati prioritet namirnicama i medicinskoj opremi. Usaglasili smo minimalne sanitarne mjere na prijelazima za kamione i vrlo brzo osigurali da se privremene zabrane polako ukidaju.

Drugo značajno postignuće kojim se ponosim jeste dogovor o uspostavljanju slobode kretanja roba i usluga unutar CEFTA-e kroz zajedničko regionalno tržište. U proteklih šest godina radili smo na prvim programima za priznavanje dokumenata, koji se zasnivaju na ideji da jedan dokument bude validan na svih sedam strana. Pokrenuli smo nekoliko inicijativa: priznavanje statusa ovlaštenog privrednog subjekta, certifikata za voće i povrće, rezultata testiranja industrijskih proizvoda, priznavanje profesionalnih kvalifikacija za inžinjere i priznavanje licence za putničke agencije. Ukoliko se prevaziđu politički problemi, očekujemo da najmanje tri programa usvojimo ove godine. To će u potpunosti promijeniti trgovinsku i investicionu klimu u regionu.

Kao treće, spomenuo bih digitalizaciju. U ovoj oblasti radimo na dva fronta kroz unapređenje CEFTA digitalnog tržišta po ugledu na EU. U okviru ovog programa ispregovarali smo tri važna sporazuma, o elektronskoj trgovini, paketima, te o geografskom blokiranju, koje očekujemo da budu usvojeni ove godine.

Kako ocjenjujete odgovor zemalja u regiji na krizu i kakvu smo lekciju naučili iz svega?

- Način na koji je region odgovorio na pandemiju je bio van svih mojih očekivanja. To je bio pravi pokazatelj našeg kapaciteta za saradnju, a koji često ne koristimo. Dat ću vam konkretan primjer, danas koncept zelenih traka, koji smo uveli kao mjeru za očuvanje trgovine u vrijeme pandemije i zatvaranja, ne samo da koristimo za unapređenje trgovine u normalnim uvjetima nego isti koncept proširujemo na prijelaze s EU. To je do sada neviđeno. Obično je CEFTA ta koja preuzima koncepte razvijene u EU, a ovdje EU preuzima koncept koji je razvila CEFTA u partnerstvu s Transportnom zajednicom.

Koje su ključne koristi koje je Bosna i Hercegovina imala od CEFTA-e u proteklom periodu?

- Danas, poslije 15 godina CEFTA sporazuma, ključna korist je i dalje u trgovini nesputanoj carinama i količinskim ograničenjima. BiH izvozi više na CEFTA tržište nego što izvozi u Italiju ili Njemačku, koji su joj glavni trgovinski partneri. Neki će se zapitati da li je cijela Evropska unija mnogo značajnije tržište za BiH od male CEFTA-e. Istraživanje koje je za nas radio Bečki institut za međunarodnu ekonomiju pokazalo je da se bosanska izvozna privreda više oslanja na vrijednost stvorenu u regionu nego u EU. S druge strane, ako pogledamo udio naše domaće dodatne vrijednosti, vidimo da je ona veća u našem izvozu u CEFTA-u nego što je u EU. Oba ova podatka nam govore da su regionalni lanci snabdijevanja ključni za razvoj izvoznih kapaciteta i generalno za našu trgovinsku poziciju u svijetu. Zato je bitno da svom snagom nastavimo s provođenjem Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište. Svjetska banka je procijenila da puna primjena zajedničkog tržišta na nivou CEFTA-e Bosni i Hercegovini može da donese i do 2,5 posto dodatnog rasta BDP-a, što je blizu nivoa rasta koji je imala prošle godine.

 Vratiti u fokus

 Šta su glavne političke prepreke za snažnije ekonomsko povezivanje regiona?

- Glavni problem jeste manjak političke volje. Ako pogledate brojke, nije samo BiH ta koja dobiva, svi dobivamo. Ekonomske integracije privreda koje su približno na istom nivou razvoja, koje imaju isti cilj, imaju članstvo u EU i koje su već organski povezane kulturom, jezikom i geografijom - to je dobit za sve. Ekonomska logika koju vidimo u Evropi i na Baltiku, Beneluksu i Skandinaviji nije dovoljno snažna da sruši političke zidove. Ono što je potrebno jeste da nekako vratimo interes građanina i interes naših kompanija na prvo mjesto, ispred velikih historijskih ili nacionalističkih narativa.

 Kako u tom smislu gledate na inicijative o regionalnom ekonomskom uvezivanju, poput Berlinskog procesa i „Otvorenog Balkana“, i kakav to iskorak donosi u odnosu na CEFTA-u?

- CEFTA je integralni dio Berlinskog procesa, tj. mi smo jedan od ključnih nosilaca, prvo, regionalnog ekonomskog prostora, pa potom zajedničkog regionalnog tržišta. Sve što radimo u okviru CEFTA-e, uključujući sve naše sporazume, odluke i tijela, jeste zasnovano na konsenzusu, tj. saglasnosti svih naših strana. To je ključna razlika između Berlinskog procesa, koji je zasnovan na CEFTA sporazumu, barem kada je trgovina u pitanju, i svih drugih inicijativa, a koje uključuju i „Otvoreni Balkan“. Od početka je bila ideja da CEFTA bude motor onih aktivnosti oko kojih svi mogu da se dogovore. Sve preko toga jeste dobra volja strana. Postoji čitava mreža bilateralnih i plurilateralnih sporazuma koji su van CEFTA sistema i oni su i legitimni dok god nisu na štetu dogovora koje imamo na nivou svih sedam. Ja na taj način vidim i „Otvoreni Balkan“, kao inicijativu koja je proizašla kao potreba tri strane da ubrzaju procese koji su usporeni na nivou sedam. I dok god sporazumi, memorandumi i aranžmani, koji nastaju u okviru te inicijative, nisu u sukobu s pravilima i planovima u okviru Berlinskog procesa, tj. CEFTA sporazuma i Akcionog plana zajedničkog regionalnog tržišta, to za nas nije ništa novo.

Negativne reakcije

 Kako ocjenjujete krajnje negativne reakcije pojedinih političara iz BiH na „Otvoreni Balkan“, koji nazivaju pokušajem uspostave „velike Srbije“?

- Svaki prijedlog ekonomske saradnje, u regionu ili van njega, treba, prije svega, cijeniti iz ugla koristi i troškova za građane i kompanije iz Bosne i Hercegovine. To je ono što bi trebalo da vratimo u fokus političkog narativa. To i evropski pogled na stvari. Takav pristup bi omogućio, prije svega nama u CEFTA-i, da konačno provedemo aktivnosti koje su svi lideri regiona dogovorili u Sofiji 2020. godine. Kada vidimo da naše firme imaju olakšice na tržištima u regionu, npr. da im za sedam tržišta ne treba sedam različitih analiza i još toliko papira i plaćenih taksi, onda možemo da kažemo da smo uradili posao. To je ono što treba da nam bude prioritet.

Ako mislimo da postoji interes da idemo preko toga, da budemo dio onih koji bi išli ekstra milju, ja ne bih imao ništa protiv. Mi smo buduće članice Evropske unije, budući dijelovi zajedničkog evropskog tržišta, naša razmišljanja i razgovori treba da izlaze iz te premise.