Danas, 8. marta, obilježava se Međunarodni dan žena. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena.
Prvi Dan žena obilježen je 8. marta 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih historijskih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici "Triangle Shirtwaist" u Njujorku 1911. godine, kada je poginulo više od 140 žena.
Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije, koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uslova. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila, javno su demonstrirale 8. marta 1857. u Njujorku.
Tekstilne radnice demonstrirale su zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su dva mjeseca kasnije osnovale sindikat.
Protesti 8. marta događali su se i narednih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz Njujork tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Demonstracije za mir održane 8. marta 1913.
Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija održana je u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila Međunarodni dan žena na prijedlog slavne njemačke socijalistice Klare Cetkin (Clare Zetkin).
Sljedeće godine, Međunarodni dan žena obilježilo je više od milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti su događaji koincidirali sa požarom u tvornici "Triangle Shirtwaist" u Njujorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku Prvog svjetskog rata, žene širom Evrope održale su 8. marta 1913. demonstracije za mir.
Demonstracije u povodu Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. mart postane državni praznik te se tokom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje "herojstva radnica".
No, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
Cvijeće i pokloni
U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju te je ukinut nakon Baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.
U zapadnom svijetu Međunarodni dan žena uglavnom se prestao obilježavati tridesetih godina prošlog stoljeća, dijelom i zbog toga što ga se to povezivalo s komunizmom. Majčin dan se, kao blagdan u čast majki i majčinstva, obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u maju.
Dan žena je ostao državni praznik u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. No, šezdesetih godina ponovno su ga počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, Ujedinjeni narodi službeno su počeli obilježavati Međunarodni dan žena.
Danas mnoge organizacije u svijetu obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u zemljama u kojima to još nije.
