Formiranje nove Vlade Federacije BiH i dalje visi u zraku. Nakon što je SDA raznim mahinacijama i postizbornim prebjezima uspjela doći do većine u Klubu Bošnjaka Doma naroda Federalnog parlamenta jedini su bili u prilici nominirati kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva Federacije, preko kojeg će, najavljuju, blokirati izbor nove vlade ako u njoj neće učestvovati ova stranka.

Izmjene Zakona

Poslije svega je jasno da izmjene Izbornog zakona Kristijana Šmita (Christian Schmidt) nisu u potpunosti ostvarile svoj cilj – spriječiti mogućnost blokade za Federaciju BiH.

Naime, Šmit je kroz postavljanje rokova, određivanje tri kruga glasanja za novog predsjednika FBiH, kao i reduciranje onoga što se može smatrati vitalnim nacionalnim interesom pokušao spriječiti ono što se desilo nakon izbora 2018., da se putem jednog kluba u Domu naroda blokira Federacija. S druge strane, povećanjem broja delegata svakog konstitutivnog naroda sa 17 na 23 i Kluba ostalih sa 7 na 11 te broja glasova u prvom krugu koji je potreban iz svakog kluba da se imenuju kandidati za predsjednika FBiH željela se spriječiti mogućnost da predstavnici jednog naroda nameću drugom predstavnike u izvršnoj vlasti.

Ono na što Šmit očito nije računao jeste to da će neko preko članova Predsjedništva koji se izaberu, a ne preko Doma naroda, pokušati opstruirati proces izbora nove vlade.

Drugim riječima, Šmit je spriječio mogućnost da se blokira izbor novog predsjednika FBiH (što je HDZ učinio nakon izbora 2018.), ali nije otklonio mogućnost da Predsjedništvo FBiH blokira izbor nove vlade.

Kopirati rješenje

Naime, prema Ustavu Federacije BiH, novog mandatara imenuje predsjednik ovog entiteta, ali uz saglasnost oba predsjednika, što znači da bilo koji od tri člana može blokirati imenovanje nove vlade.

Ovaj problem se može riješiti jednom vrlo jednostavnom odredbom – kopiranjem mehanizma s državnog nivoa.

Problem bi riješila odredba prema kojoj bi za imenovanje mandatara za sastav nove vlade bila potrebna podrška dva od tri člana Predsjedništva, s tim što bi svako od njih imao pravo uložiti veto na tu odluku. O vetu bi, u konačnici, odlučivao klub u Domu naroda iz kojeg dolazi član koji ga je uložio. Ako bi dvije trećine delegata podržale veto, odluka bi postala ništavna i pregovori oko izbora mandatara bi bili nastavljeni. Ukoliko ne bi bilo dvotrećinske podrške, odluka bi stupila na snagu.

Na taj način istovremeno bi se spriječila situacija da neko preko manipulacije etničkim klubom nametne svog člana u Predsjedništvo FBiH i blokira čitav entitet, ali istovremeno bi se spriječila mogućnost da dva naroda nametnu predstavnicima trećeg vlast koja mu nije po volji, s obzirom na to da bi dvotrećinska većina u nacionalnom klubu imala pravo zaustaviti takve pokušaje.

Taj jednostavan amandman istovremeno bi omogućio i bolju funkcionalnost Federacije i zaštitu prava njenih naroda.

Traži se rješenje

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić još jednom je pozvao Kristijana Šmita da omogući formiranje Vlade Federacije te naveo da imaju intenzivne razgovore s njim i tragaju za rješenjem.

- Tražimo rješenje, pričamo o rješenju. Naravno, kako u javnosti tako i na ovim našim sastancima, visoki predstavnik nikad nije rekao šta će uraditi - rekao je Nikšić.