Za razliku od Hrvatske, koja će do kraja marta emitovati pet milijardi eura vrijedne "narodne obveznice", Bosna i Hercegovina za to nema zakonsku mogućnost, iako bi na taj način mogla prikupiti milijarde KM po vjerovatno povoljnijim uvjetima nego kod banaka i međunarodnih kreditora, pišu Nezavisne novine.

Hrvatska će svoje "narodne obveznice" emitovati sa godišnjom kamatom od tri i više posto, a prva istraživanja u toj zemlji govore da je više od 60 posto građana zainteresirano da kupi obveznice države.

Niske kamatne stope

Na ovaj potez Hrvatska se odlučila jer su kamatne stope na depozite u bankama jako niske, a likvidnost bankarskog sistema i štednja poprilično visoki.

Po niskim kamatnim stopama u Hrvatskoj je deponovano više od 35 milijardi eura i glavni cilj je taj novac izvući od građana i sa njim finansirati otplatu vanjskog duga ili javnu potrošnju.

I sami građani Hrvatske u tome vide svoj interes jer kupovinom obveznica mogu zaraditi više nego kada novac čuvaju u bankama.

- U Bosni i Hercegovini to nije moguće, ali je ideja dobra i prihvatljiva. Na taj način razvijali bi tržište kapitala i to treba razraditi i u Bosni i Hercegovini, vidjeti šta i koji zakoni treba da se promijene da dobijemo tu mogućnost. Suština je da država garantuje i to su poprilično sigurne stvari sa niskim rizikom - rekao je za "Nezavisne novine" Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke Bosne i Hercegovine.

14 milijardi KM

Kada je riječ o BiH, u ovom trenutku građani na računima u komercijalnim bankama imaju oko 14 milijardi KM i ono što je činjenica jeste da bi u slučaju emitovanja "narodnih obveznica" banke u BiH dobile ozbiljnu konkurenciju, a posljedica toga bi vjerovatno bila i dizanje kamata na depozite.

Jedan od problema kod emitovanja "narodnih obveznica" u ovom trenutku, kako smatraju ekonomisti, mogla bi biti i inflacija koja raste po stopi od pet, šest ili sedam posto jer u tom slučaju kamata od tri i više posto jednostavno nije isplativa, mada se u bankama dobije daleko manje.

- U vremenima monetarnog zatezanja od koristi je razmišljati o novim modelima finansiranja. Jedan od primjera je izdavanje obveznica u Republici Hrvatskoj. Ipak, treba biti oprezan i kao svaku inovaciju posmatrati njene pune efekte. Za građane je dobro da imaju više investicionih alternativa, a za državu je dobro da ima još jedan izvor finansiranja - rekao je ekonomista Saša Stevanović.

Energetska efikasnost

Kada je riječ o obveznicama koje država emituje, pojedine zemlje u svijetu na taj način finansirale su i velike infrastrukturne projekte, i to na način da emituju obveznice za neki projekat, nakon čega građani kupuju te obveznice i finansiraju izgradnju određenog projekta za koji država u tom trenutku nema novca.

- Zbog čega ne bi Bosna i Hercegovina uz podršku Centralne banke emitovala obveznice, prikupila štednju građana i uz znanje naših energetskih preduzeća uložila sredstva u Buk Bijelu, solarne programe, energetsku efikasnost itd. Matematika je jasna - svi su na dobitku.

Naravno, u taj proces moraju se uključiti i oni koji sada pružaju usluge štednje poput banaka. Jer ovo nije konkurencija, već zdrava alternativa. Taj proces svakako treba podržati, oni će ove ili neke od idućih godina biti realnost. Ovakvi finansijski proizvodi su vid podizanja finansijske kulture u našem društvu - rekao je Stevanović.